Skip to main content

Profesor dr Slobodan B. Marković, sa Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, dobitnik je prestižne međunarodne nagrade „Pro Geographia Szegediensis“, koju dodjeljuje Institut za geonauke Univerziteta u Segedinu. Ovo priznanje dodjeljuje se pojedincima koji su svojim radom posebno doprinijeli razvoju geografije, jačanju akademske saradnje i međunarodnom ugledu segedinske geografske škole.

Profesor Marković je nagradu zaslužio zahvaljujući dugogodišnjem predanom radu na unapređivanju naučne i obrazovne saradnje između više univerziteta koji se bave geonaukama, kao i zbog međunarodno priznatih rezultata u oblasti fizičke geografije i paleoklimatologije. Njegova posvećenost širenju znanja i povezivanju istraživača iz različitih zemalja prepoznata je kao primjer izuzetnog doprinosa globalnoj naučnoj zajednici.

IMG 3317 Radio televizija Rožaje

Na svečanosti u Segedinu, nagradu su mu uručili dr Viktor Pál, zamjenik direktora Instituta, i dr György Sipos, šef Katedre za geografiju, istakavši da je Marković svojim istraživačkim i obrazovnim angažmanom ostavio snažan trag u međunarodnoj saradnji i afirmaciji geonauka.

Profesor Marković iza sebe ima impresivan naučni opus sa preko 250 radova objavljenih u međunarodnim časopisima i oko 13.000 citata, a ubraja se među vodeće svjetske stručnjake za les i paleookruženja. Bio je predsjednik Loess Focus Group pri Međunarodnoj uniji za kvartarno istraživanje (INQUA), nacionalni predstavnik u programu PAGES, član brojnih prestižnih naučnih tijela i uredničkih odbora, te dobitnik nagrade „Milutin Milanković“ za istraživanje 2022. godine. Rukovodio je i timom istraživača koji je izradio Atlas geografije Srbije.

IMG 3319 Radio televizija Rožaje

Dodjelom nagrade „Pro Geographia Szegediensis“ još jednom je potvrđen međunarodni ugled profesora Slobodana B. Markovića, čiji naučni angažman dodatno skreće pažnju na Crnu Goru kao prostor od izuzetnog značaja za globalna istraživanja.

Upravo zahvaljujući njegovom i radu drugih naučnika, Crna Gora sve više postaje prepoznata kao „Prirodna laboratorija Evrope“. Od Hajle do Durmitora, domaći i međunarodni istraživači zajedno mapiraju ledeničke pejzaže i arheološka nalazišta. U fokusu su klimatske promjene, geoturizam i očuvanje planinskih ekosistema – što predstavlja veliku šansu za održivi razvoj Crne Gore i jačanje njenog naučnog i turističkog potencijala na svjetskoj mapi.

Lejla Kalač Nurković

Leave a Reply