Nepredividljivost globalnog poretka i ratovi neviđeni još od Drugog svjetskog rata su kontekst šahovske table gdje sudbine malih često budu određene odlukama velikih. Ovu inicijativu posvećujem mladima. Bez obzira na promjene u svijetu, vanjskopolitički prioriteti Crne Gore ostaju jasni – kazao je Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na EU Akademiji.
EU akademija predstavljena je kao platforma za dijalog o evropskim integracijama i vanjskoj politici.
Na prvom događaju u okviru Akademije učestvuju bivši ministri spoljnih poslova Miodrag Lekić, Igor Lukšić i Srđan Darmanović.
Prva tema o kojoj se govori je da li je ovo jedinstven geopolitički trenutak da Crna Gora postane prva naredna članica EU.
Milatović je kazao da je Crna Gora primjer da proširenje Evropske Unije istovremeno jača države kandidate ali i samu EU.
– Možemo imati četiri različita scenarija. Prvi je da zemlja kandidat ne pokazuje poliičku volju prema reformama, a istovremeno i da EU ne želi da primi određenu zemlju. U tom scenariju može se govoriti o primjeru Turske. Drugi scenario je kad zemlja ima volju da prostupi, a EU ne pokazuje spremnost da je primi. Primjer u tom kontekstu je Sjeverna Makedonija. Treći scenario je kad zemlja kandidat ne ostavarije reforsmske procese, a EU ipak odluči da ih primi. U tom scenariju mnogi pominju Bugarsku i Rumuniju. Četvrti scenario je kad i zemlja kandidat i EU pokazuju političku volju za reforme i prijem novih članica – kazao je Milatović.
Nekadašnji ministar vanjskih poslova Miodrag Lekić kazao je da je ovo velika šansa za nas da izvršimo društvenu, ekonomsku i moralnu reformu.
– Uočavam da nam je, da bi išli naprijed, potrebna eliminacija kolonijalne svijesti i ekstremema. Ne mžemo agresiju Rusije na Ukrajinu zvati ageesijom, a napad NATO na Jugoslaviju humanitarnom akcijom – kazao je Lekić.
On je dodao da je svijest dominantno kolinijalna.
– Pa onda kažemo Izrael je zapad. U Ukrajini se dešava tragičan rat i ta zemlja plaća cijenu rivalstva Rusije i Zapada. Mi u Crnoj Gori treba da izađemo iz situacije propagande, cenzure i autocenzure i da se zalažemo za pravedno rješenje u Ukrajini. A to rješenje je neko najmanje loše, jer dobrog nema. Treba da budemo realistični i da poštujemo odnos snaga ali i da imamo sopstveni stav – naveo je Lekić.
Bivši ministar spoljnih poslova Igor Lukšić kazao je da nam je potrebna promjena navika i načina razmišljanja.
– Sada smo u fazi kada je ideja jedinstvene Evrope dominantna. To je jedinstven trenutak koji bi morali iskoristiti. Više dominira geopolitika, nego metodologija, ali je pitanje možemo li mi postati članica 2028. godine – naveo je Lukšić.
Profesor Srđan Darmanović kazao je da je geopolitička konstalacija takva da je prilika za nas izuzetna.
– Sa druge strane, geopolitička konstalacija je vrlo neizvijesna. Prilika je izuzuteno povoljna, jer je EU spremna da u politici proširenja djeluje mnogo više nego što je to ranije bio slučaj. EU ne može striktno da insistira samo na svojim standardima. Mi danas živimo u svijetu gdje je liberalna demokratija u krizi i povlačenju. Naše članstvo bi bila značajna poruka autoritarnom režimu u Srbiji i podsticaj za promjene. Situacija je neizvjesna zato što se šahovska tabla značajno promjenila. Većina zemalja na toj tabli nijesu demokratije. Vidjećemo kakvu će politiku prema proširenju voditi njemačka vlada, ali i kako će se druge zemlje odnijeti prema jalanju desnice – naveo je Darmanović
