ada se ljudi bolje poznaju, manje je nesporazuma. Suština je u dijalogu. Ovom porukom, koja ujedno oslikava i suštinu njegovog pristupa, direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Dženis Nurković otvara razgovor o položaju manjinskih naroda i ulozi institucija u Crnoj Gori.
U vremenu kada su podjele često glasnije od onoga što nas spaja, Nurković podsjeća da je upravo međusobno upoznavanje, razumijevanje i komunikacija temelj svakog stabilnog društva. Ukazuje i na zanimljiv paradoks – da se ljudi u dijaspori često lakše povezuju nego kod kuće, jer osjećaju potrebu za zajedništvom, što, kako kaže, treba da bude važna lekcija i za Crnu Goru.
Govoreći za Pobjedu, on sumira rezultate dosadašnjeg mandata, ali i otvara ključna pitanja, od unapređenja rada Fonda i transparentnosti, do izazova sa kojima se suočavaju najranjivije zajednice. Jasno poručuje da bez dijaloga, kvalitetnih projekata i boljeg međusobnog razumijevanja nema ni stvarnog napretka.
POBJEDA: Na funkciji direktora Fonda ste već određeni period. Što biste izdvojili kao ključne prioritete i rezultate rada?
NURKOVIĆ: Od mog imenovanja na funkciju direktora 30. maja prošle godine smo uspjeli da realizujemo niz prioritetnih aktivnosti koje smo zacrtali na samom početku. Krenuli smo od unapređenja samog procesa rada, prije svega kroz ispunjavanje preporuka Državne revizorske institucije. Posebnu pažnju posvetili smo sređivanju arhivske građe, sistematizovali smo kompletnu arhivu Fonda, što ranije nije bilo na tom nivou. Nakon toga, otvorili smo biblioteku sa oko 2.000 naslova i više od 5.000 knjiga, koje su detaljno klasifikovane, sortirane i obrađene. Paralelno s tim, izvršili smo i digitalizaciju bibliotečkog fonda, čime smo omogućili da aplikanti, studenti, istraživači, publicisti i šira javnost mogu pristupiti digitalnoj biblioteci, pregledati građu i rezervisati materijal koji ih interesuje. Takođe smo izradili vodič za aplikante, u kojem smo detaljno objasnili procedure apliciranja, pisanja projekata, izvještavanja i konkurisanja. Uspostavili smo kvalitetnu saradnju sa nacionalnim savjetima, što smatram jednom od ključnih stvari. Važno je istaći da smo kroz naš rad promijenili percepciju o Fondu – danas se o Fondu govori afirmativno, što me posebno raduje. To je rezultat intenzivnog, odgovornog i kreativnog rada.
U narednom periodu pokrećemo i podcast u okviru Fonda, gdje ćemo ugostiti aplikante i saradnike koji će govoriti o projektima i iskustvima, kako bi drugi mogli da uče iz konkretnih primjera dobre prakse.
POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutni položaj manjinskih naroda u Crnoj Gori?
NURKOVIĆ: Iz ugla Fonda, smatram da su u prethodnim godinama napravljeni određeni pomaci. Fond kontinuirano prepoznaje značaj manjinskih naroda i nacionalnih zajednica kroz projekte koje finansira – kako institucijama, tako i pojedincima i nevladinim organizacijama. Nedavno je usvojen izvještaj Fonda u Upravnom odboru bez ijednog glasa protiv, sa jednim uzdržanim glasom. To je važan pokazatelj, posebno imajući u vidu da u tom odboru sjede predstavnici svih nacionalnih savjeta. Da postoji nezadovoljstvo, izvještaj sigurno ne bi bio jednoglasno usvojen.
To znači da su zajednice prepoznale da su ravnopravno podržane, u skladu sa brojem i kvalitetom prijava. Naravno, uvijek ima prostora za napredak, ali pomaci su vidljivi.
POBJEDA: Koje zajednice smatrate najranjivijima i gdje je potrebna dodatna podrška?
NURKOVIĆ: Bez dileme – romska populacija. Oni su najugroženiji u mnogim oblastima i predstavljaju izazov za sve nas koji donosimo odluke. Potrebno je mnogo konkretnije i suštinskije raditi na njihovoj afirmaciji, ne samo deklarativno. Fond je u tom smislu već dao značajan doprinos, što se vidi kroz izdvojena sredstva i podržane projekte, ali to nije dovoljno – potreban je sistemski pristup.
POBJEDA: Da li Fond može doprinijeti jačanju regionalne i međunarodne saradnje?
NURKOVIĆ: Apsolutno. Već smo pokrenuli inicijativu saradnje sa ambasadama zemalja regiona. Do sada smo imali sastanke sa predstavnicima ambasada Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a plan je da tu saradnju proširimo. Cilj je uspostavljanje komunikacije sa srodnim institucijama u regionu koje se bave istim ili sličnim pitanjima kao Fond. Na taj način želimo razmijeniti iskustva i dobre prakse. U perspektivi planiramo organizaciju regionalne konferencije posvećene promociji evropskih vrijednosti i primjerima dobre prakse u oblasti manjinskih prava.
POBJEDA: Nedavno je raspisan konkurs za projekte. Da li su kriterijumi mijenjani?
NURKOVIĆ: Konkurs je raspisan 1. aprila i traje 45 dana, a kriterijumi su ostali isti. Razlog je taj što kriterijume, pravilnike i procedure donosi Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, a Fond ih sprovodi. Fond samostalno ne može mijenjati kriterijume, ali učestvujemo u procesu izmjena zakonskih rješenja. Trenutno je u toku izrada novog zakona i Fond imapredstavnika u radnoj grupi. Mi smo, zajedno sa saradnicima, predložili određene izmjene i unapređenja procedura, koje bi trebalo da budu uvrštene u novi zakon.
POBJEDA: Koje oblasti imaju prioritet prilikom dodjele sredstava?
NURKOVIĆ: Prioritet imaju projekti koji doprinose očuvanju i afirmaciji kulturnog, jezičkog, vjerskog i nacionalnog identiteta manjinskih naroda, kao i oni koji podstiču multikulturalizam i dijalog u Crnoj Gori. Međutim, spektar projekata je veoma širok – od festivala, kulturnih manifestacija i publikacija, do naučnih istraživanja i edukativnih programa. Teško je izdvojiti jednu oblast kao dominantnu. Najvažnije je da projekti budu kvalitetni, kreativni i dugoročno održivi.
POBJEDA: Koliko je važno da projekti budu kvalitetno pripremljeni i realizovani?
NURKOVIĆ: To je ključno. Fond može biti uspješan samo onoliko koliko su kvalitetni projekti koje aplikanti podnose. Zato smo organizovali radionice u više gradova – Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Gusinje, Podgorica – gdje smo objašnjavali kako se pišu projekti i na što treba obratiti pažnju.
Veliki problem nastaje u fazi izvještavanja. Dešava se da projekti budu kvalitetni, ali da aplikanti naprave greške u finansijskom ili administrativnom dijelu, zbog čega su prinuđeni da vrate sredstva.
POBJEDA: Koliko sredstava je vraćeno zbog proceduralnih grešaka?
NURKOVIĆ: U prethodnoj godini pokrenuti su postupci povraćaja sredstava u iznosu od oko 170.000 eura. Dio sredstava je već vraćen, dok je dio još u proceduri. To je rezultat pooštrenog monitoringa i kontrole, što je u skladu sa preporukama nadležnih institucija.
Ukupan finansijski efekat u 2025. godini, uključujući realizovane povraćaje i pokrenute postupke, iznosi 180.743,19 eura, što potvrđuje posvećenost zaštiti budžetskih sredstava.
POBJEDA: Da li postoji mogućnost dopune dokumentacije nakon isteka roka?
NURKOVIĆ: Prema važećim pravilnicima – ne. Dokumentacija se mora dostaviti u roku i naknadne dopune nijesu moguće.
POBJEDA: Koliko su mladi zainteresovani za projekte Fonda?
NURKOVIĆ: Mladi sve više pokazuju interesovanje, posebno zahvaljujući našoj prisutnosti na društvenim mrežama. Aktivni smo na Facebooku, Instagramu, Viber kanalu, a planiramo i jače prisustvo na TikToku, jer je to platforma koju mladi najviše koriste. Godišnje podržimo oko 220 projekata i među njima je znatan broj mladih aplikanta.
POBJEDA: Koju poruku želite poslati pripadnicima manjinskih naroda u Crnoj Gori?
NURKOVIĆ: Moja poruka je da treba da se bolje upoznamo, više komuniciramo i više razumijemo jedni druge. Kada se ljudi bolje poznaju – manje je nesporazuma. Suština je u dijalogu. Crna Gora je primjer kako različiti narodi mogu živjeti zajedno. Međutim, često se ne poznajemo dovoljno – ni kulturološki, ni istorijski.
Zanimljivo je da se ljudi u dijaspori mnogo lakše povezuju, jer osjećaju potrebu za zajedništvom. To je lekcija i za nas ovdje. Ako budemo više razgovarali, sarađivali i učili jedni o drugima, prevazići ćemo mnoge podjele.
Izvor: Pobjeda.me
Novinarka: Nada Kovačević
