U petak 5. i subotu 6. decembra, ove godine, u Bijelom Polju održava se medjunarodni naučni simpozij “Vijek i po Avda Međedovića“ u povodu velkog jubileja – obilježavanja 150 godina od rođenja znamenitog „Balkanskog Homera“ ili „Homera s Obrova“ Avda Međedovića (1875-1953).
Simpozij organizuju Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori i Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, uz podršku Ministarstva kulture i medija u Vladi Crne Gore i Opštine Bijelo Polje.
Tridesetih godina 20. stoljeća, američki homerolog i harvardski profesor Milman Parry obilazi prostor Hercegovine i Srednje Bosne u potrazi za „živim Homerom“, da bi 1934. i 1935. godine bio u Sandžaku. Kako predaja kaže, došavši u Bijelo Polje sa svojim asistentom Albertom B. Lordom, ispred hotela se okupilo stotinu guslara, ali će njihovim zahtjevima jedino odgovarati umijeće Avda Međedovića, iz sela Obrov pokraj Bijelog Polja.
Jedino će Međedovićeve pjesme zadovoljiti precizne kriterije o dužini epskih pjesama. Tokom jednomjesečnog bilježenja u ljeto 1935. godine ova će dva američka naučnika zabilježiti dvanaest pjesama od blizu 80.000 stihova.
Na temelju ove građe razvit će se „teorija formule“ – na koji način epski pjevač pamti pjesme izuzetnih dužina (Ženidba Smailagić Meha –12.311 stihova), odnosno, da li je antički aed Homer zaista moguć. Na toj će građi Albert B. Lord 1960. godine utemeljiti knjigu The Singer of Tales (Pjevač priča) koja će dati konačni odgovor na ovo pitanje: Homer kao živi interpretator usmenog kazivanja dugih pjesama je zaista moguć – Avdo je glavni dokaz.
Istraživanjima Parry-a i Lorda, kao i njihovih nasljednika, prije svih Zlatana Čolakovića, takodjer profesora sa Harvarda, epika zabilježena prvenstveno od Avda Međedovića, ali i drugih guslara postala je poznata širom svijeta i izučava se na svim značajnim univerzitetima.
Međutim, u Crnoj Gori i regionu, sticajem raznih okolnosti, Avdovo epsko umijeće i stvaralaštvo nisu dovoljno poznati, niti su na adekvatan način zastupljeni u kuturno-obrazovnim sadržajima, ni u školskim programima, niti na medijskoj sceni. Upravo stoga smatramo da je od izuzetne važnosti organiziranje simpozija posvećenog ovome gorostasu bošnjačke, crnogorske, balkanske i evropske kulture i umjetnosti.
Učešće na ovom simpoziju prijavilo je preko trideset nučnika iz zemalja regiona, kako o samim Međedovićevim epovima, tako i o jeziku ovih epova, te o odnosu epske književnosti prema pisanoj, kao i brojne druge usmenoknjiževne, književnohistorijske i interdiciplinarne teme.
Za petak navečer(5.decembra)je planirana promocija zbornika radova sa prošlogodišnjeg simpozija posvećenog sevdalinci i Hasanaginici (od 17 sati), kao i svečana akademija u čast obljetnici Avda Međedovića (od 18 sati), dok će subota (6.decembra), biti ispunjena izlaganjima na prijavljene teme (od 10 do 16 sati).
Na otvaranju naučnog simpozijuma (subota, u 10 sati) obratiće se predsjednici bošnjačkih vijeća u Crnoj Gori i Srbiji- Suljo Mustafić i Fuad Baćićanin, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, a simpozijum će otvoriti ministarka kulture i medija u Vladi Crne Gore dr Tamara Vujović.
Svečana akademija će biti upriličena u sali Skupštine opštine Bijelo Polje, a promocija zbornika i naučna izlaganja bit će u sali Centra za kulturu Bijelo Polje.
Pozivamo medije da isprate ove događaje, a u prilogu dostavljamo detaljnu agendu.




