U okviru projekta „Stolica za nju“ u Rožajama održana je interaktivna debata na temu govora mržnje prema ženama, uz aktivno učešće rožajskih gimnazijalaca i gimnazijalki.
Debata je otvorila prostor za razgovor o tome kako se govor mržnje prema ženama manifestuje u školama, na internetu, u porodici i u svakodnevnoj komunikaciji. Mladi su kroz primjere, argumente i lična zapažanja ukazali na to da se govor mržnje često prikriva kao šala, komentar „bez loše namjere“ ili društveno prihvaćen stereotip — i upravo zbog toga ostaje prisutan i normalizovan.
Debatu je organizovala profesorka Mirsada Šabotić sa članovima Kluba filantropa, a učešće su uzeli učenici podijeljeni u afirmacioni i opozicioni tim, kao i publika i tročlani žiri. Kroz uvodne govore, argumente, replike, pitanja publike i završne misli, mladi su pokazali zrelost, kritičko razmišljanje i duboko razumijevanje problema govora mržnje prema ženama.
Mladi jasno poručili: govor mržnje nije „šala“ — on stvara granice i povrede
Učesnici su naglasili da se govor mržnje prema ženama često pojavljuje prikriveno — kroz stereotipe, tzv. „šale“, omalovažavanje, komentare o izgledu, ali i kroz poricanje znanja, sposobnosti i glasa žena. Debatanti su prepoznali da takav govor ima brojne negativne posljedice, među kojima se izdvajaju: narušavanje dostojanstva žena, uticanje na njihovo samopouzdanje, oblikovanje odnosa moći u društvu, normalizovanje neravnopravnosti i stvaranje okruženja u kojem je ponižavanje prihvaćeno kao stil komunikacije.
Snažne poruke afirmacionog tima, poput:
„Nijedna riječ ne smije biti oružje“,
„Sloboda bez empatije nije sloboda“,
„Ako dopustimo ponižavanje pod izgovorom ‘slobode govora’, mi opravdavamo nasilje“, ostavile su snažan utisak na publiku.
Opozicioni tim istakao je važnost ravnoteže između slobode govora i odgovornosti, naglašavajući da je rješenje u edukaciji i učenju mladih da razlikuju kritiku od omalovažavanja:
„Govor mržnje se ne pobjeđuje samo riječju ‘stop’, već razumijevanjem zašto se javlja“
i
„Pravo da govorimo znači i obavezu da slušamo“.
Debata otvorila pitanja koja mladi rijetko imaju priliku javno da postave
Učenici iz publike postavljali su pitanja o tome:
• da li svaka gruba riječ automatski postaje govor mržnje
• gdje je granica između slobode govora i povrede
• kako društvene mreže pojačavaju negativne poruke
• može li se govor mržnje zaustaviti samo kaznama
• kako obrazovanje može pomoći mladima da razlikuju humor od ponižavanja
Odgovori debatanata pokazali su visoku svijest o značaju emocionalne pismenosti, kulture dijaloga i odgovorne komunikacije u stvaranju zdravijih odnosa među mladima.
Debata je završena porukom koja je sažela duh cijelog događaja:
„Samo društvo koje poštuje žene može se nazvati slobodnim društvom.“
Upravo zato, mladi iz Rožaja pokazali su da biraju kulturu poštovanja, dijaloga i razumijevanja — i da njihov glas, jasan i hrabar, može mijenjati društvo.
Debata je dio aktivnosti projekta „Stolica za nju“, koji ima za cilj promociju rodne ravnopravnosti i suzbijanje štetnih oblika komunikacije prema ženama. Projekat provodi NVU IKRE Rožaje, a finansira ga Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.
