Međunarodni tim naučnika boravi u Rožajama – u toku pripremna istraživanja na nekoliko lokacija
Kako se Crna Gora može pozicionirati kao svjetska destinacija ne samo po moru i planinama, nego i po pametnoj valorizaciji svoje prirodne i kulturne baštine? To je pitanje koje danas postaje strateško, jer ono što je do juče bila samo tema naučnih skupova, sada prerasta u državni prioritet.
Novi pravac istraživanja, koji predvode prof. dr Velibor Spalević i akademik Slobodan Marković sa saradnicima pokazuje da naši arheo i geolokaliteti nisu samo naučni resurs, već i ekonomski i politički kapital Crne Gore.
Ovakve inicijative mogu da ucrtaju našu zemlju na mapu savremenog geoturizma i arheoturizma, ali i da otvore novu razvojnu šansu za sjever države – prostor koji je decenijama čekao ovakvu pažnju.
Ovo nije samo akademska inicijativa: uz domaće naučnike, u koordinaciji sa kolegama sa prestižnih univerziteta iz svijeta – od Mančestera do Lozane, Kine, Irana, Španije – Crna Gora danas postavlja temelje jedne nove razvojne politike.
Među tim kolegama je i Philip Hughes sa Univerziteta Manchester iz Velike Britanije, sa timom saradnika, od kojih jedan doktorand upravo obrađuje aktuelne teme vezane za Crnu Goru.
Time poruka postaje jasna: sjever Crne Gore, od skrivenog nasljeđa, pretvara se u strateški resurs na svjetskoj turističkoj mapi.
Međunarodno potvrđena istraživanja, pilot-rute i novi studijski program — od nauke do posla i zaštite prostora.
Pitanje: Ko stoji iza ove nove naučne škole u Crnoj Gori?
Odgovor: Inicijativu koordinišu prof. dr Velibor Spalević i akademik Slobodan Marković kao mentorski tim koji povezuje istraživače na Univerzitetu Crne Gore i partnerima u inostranstvu.
U posljednjih nekoliko godina pokrenuli su projekte i metodologije za valorizaciju prirodne i kulturne baštine Crne Gore.
Jedna od doktorskih tema vodi se u saradnji sa Univerzitetom u Manchesteru, a pojedine faze istraživanja realizuju se i kroz mreže u Kini, Brazilu, Maroku, Iranu, Španiji, Nepalu, Šri Lanki i Australiji.
Njihova škola ne stvara samo naučne radove, nego i definiše politike: jasno pokazuje kako se baština pretvara u razvojni kapital sjevera, u novu turističku ponudu i u zaštitu prostora zasnovanu na nauci. Baština kao državna šansa, ne samo tema za konferencije.
„Spalević, Hughes i Marković sa saradnicima, uz Univerzitet i svjetske partnere, treba da prave školu koja nauku pretače u politiku razvoja: baština postaje kapital sjevera i štit prostora.“
Pitanje: Šta je suština istraživanja koje rade vaši doktorandi?
Odgovor: Fokus je na valorizaciji arheo- i geolokaliteta u Crnoj Gori primjenom UGAM i GAM metoda, potom i drugih modela. Cilj nam je da kvantifikujemo naučne, estetske i turističke vrijednosti i pretvorimo ih u modele upravljanja i razvojne scenarije za arheo- i geoturizam (inventar lokaliteta, mape prioriteta, smjernice za interpretaciju, prijedloge tura i infrastrukture, uz procjenu troškova i koristi).
Teza kandidata Željka Kalezića je u završnoj fazi na Univerzitetu Crne Gore; presudno je sada da rezultati koje kadidat dobija, sada budu verifikovani kroz objave u međunarodnim časopisima i nezavisne recenzije, a već su pojedini radovi publikovani.
Predstavljanjem u međunaroidnim časopisma izbjegavamo bilo kakav konflikt interesa.
Paralelno napreduju istraživanja koja koordiniramo sa kolegom Eldinom Brđaninom (Rožaje), završni radovi Milice Filipović i Dejana Zejaka, kao i još pet master radova na UCG — Biotehničkom i Filozofskom fakultetu — u različitim fazama istraživačkog ciklusa.
„Lokalitete pretvaramo u podatke, podatke u planove, a planove u posao i zaštitu prostora, posebno na sjeveru Crne Gore.“
Pitanje: Koji su to ključni pojmovi – kao svojevrsne ključne riječi?
Odgovor: Geodiverzitet – raznovrsnost nežive prirode (stijene, fosili, reljef, podzemlje, vode). Zašto je bitno: temelj za razumijevanje i zaštitu prostora. Primjer u CG: Durmitor, Prokletije, krš Orjena, kanjoni Tare i Morače, Komovi i Hajla.
Arheodiverzitet – raznovrsnost arheološkog nasljeđa (nalazišta, artefakti, kulturni pejzaži). Zašto je bitno: čuva tragove identiteta i kontinuiteta života. Primjer: Municipium S (Pljevlja), Crvena Stijena (Nikšić), Mirište (Petrovac).
Geonasljeđe – dijelovi geodiverziteta od posebne vrijednosti koje treba zaštititi i tumačiti. Zašto je bitno: jasno označava prioritete za zaštitu i razvoj. Primjer: ledenička jezera Durmitora, Bjelasice, Prikletija, morene i U-doline Prokletija.
Arheonasljeđe – reprezentativni segmenti arheodiverziteta od izuzetne vrijednosti. Zašto je bitno: osnova za muzealizaciju na otvorenom i održivi turizam. Primjer: stratigrafija Crvene Stijene, rimske strukture Municipium S.
Geoturizam i arheoturizam – oblici turizma zasnovani na tumačenju geo i arheo vrijednosti (edukacija, zaštita, doživljaj). Zašto je bitno: manji pritisak, veća dodata vrijednost lokalnim zajednicama. Primjer: tematske staze, vodičke ture, interpretativni centri na sjeveru.
Glacijalni geolokalitet – lokalitet oblikovan djelovanjem ledenjaka (morene, cirkovi, U-doline, jezera). Zašto je bitno: direktna veza sa savremenim klimatskim promjenama i edukacijom.
Primjer: „Gorske oči“ Durmitora, glacijalni oblici na Hajli i u Prokletijama.
UGAM / GAM metode – standardizovani modeli procjene vrijednosti geolokaliteta (i arheolokaliteta) koji daju skor, rang i preporuke upravljanja. Zašto je bitno: pretvaraju opažanja u odluke (prioriteti, investicije, interpretacija). Primjer: rangiranje lokaliteta za pilot geoturističke rute i planove zaštite.
„Znanje u razvoj — sjever u prvi plan.”
Pitanje: Možete li dati primjer konkretnih lokaliteta u Crnoj Gori?
Odgovor: Trenutno smo sa kolegom Kalezićem u jednoj naučnoj inicijativi na sve četiri strane Crne Gore, a definisali Municipium S kod Pljevalja, Crvena Stijena kod Nikšića, arheološki lokalitet Mirište u Petrovcu, te geomorfološki lokalitet Šekular više Peći, Plava, Andrijevice i Berana. Sada se, ovom misijom spremamo za područja slivova Ibra i Polimlja.
“Od Municipium S do Lomnoga Šekulara: pravimo geoturističke rute”
Pitanje: Da li je ovakvo istraživanje rađeno do sada u svijetu?
Odgovor: Da. U svijetu se rade integrisane procjene geolokaliteta, naročito ledeničkih (glacijalnih). Ali u Crnoj Gori je ovo prvi put da se radi ovako sveobuhvatno i metodološki inovativno.
„Da, svijet to radi; novina je da mi sada imamo metod i plan: inventar, rang i preporuke—od nauke do konkretnog razvoja sjevera.“
Pitanje: Koji je značaj za Crnu Goru?
Odgovor: U avgustu 2025. u izdavačkoj kući Elsevier objavljen je prvi međunarodno recenzirani rad koji sistematski inventariše i vrednuje glacijalne geolokalitete Crne Gore. Time su naši pristupi i nalazi verifikovani na svjetskom nivou i dobijen je legitiman okvir za:
• razvoj geoturizma na sjeveru (prioritetne rute, interpretativna infrastruktura, vodičke standarde),
• argumente za javne politike i finansiranje (državni i međunarodni projekti),
• edukaciju i zaštitu prostora zasnovanu na naučnim pokazateljima.
Istraživački tim predvode prof. dr Velibor Spalević i akademik Slobodan Marković, uz saradnju univerziteta iz regiona i svijeta. Posebno je važno što u timu stasavaju mladi istraživači, među njima i Eldin Brđanin, doktorand na Geografskom fakultetu – Univerziteta u Beogradu, a koji donose energiju i kontinuitet: podaci se pretvaraju u projekte, a projekti u održiv razvoj lokalnih zajednica.
„Objava u Springeru i Elsevieru je međunarodna potvrda: imamo nauku i plan, sad to pretvaramo u rute, posao i zaštitu sjevera Crne Gore.”
Pitanje: Gdje se posebno proučavaju naši prostori?
Odgovor: Akcenat smo postavili na objekte i područja u planinskim predjelima Crne Gore – Durmitor, Prokletije, Orjen, Lovćen, sada Hajla, Prokletije, Komovi, Bjelasica. To su pojedina područja koja su bila oblikovana lednicima i koja imaju ogroman potencijal za geoturizam.
„Od Durmitora do Prokletija: planine postaju učionice i posao. Inventar, rute i zaštita prostora, posebno na sjeveru.“
Pitanje: Kako svjetska naučna javnost gleda na ovo istraživanje?
Odgovor: Sama činjenica da su prvi radovi već objavljeni u međunarodnim časopisima (Springer, Elsevier) pokazuje da su metodologije, nalazi priznati i potvrđeni. To je važan iskorak, jer Crna Gora ulazi u globalnu priču očuvanja i valorizacije geo i arheonasljeđa.
„Recenzirani radovi su potvrda: Crna Gora je na naučnoj mapi: sad je red na projekte, rute i zaštitu sjevera.“
Pitanje: Šta zapravo donosi ovaj rad objavljen kod Elseviera?
Odgovor: Rad je prvi put naučno inventarisao i procijenio ledeničke geolokalitete Crne Gore. Kroz sedam pažljivo analiziranih lokaliteta dokazali smo da naš glacijalni pejzaž nije samo lijep za oko – on ima ogromnu naučnu, obrazovnu i turističku vrijednost. To su podaci, modeli i metodologije koje Crnu Goru sada stavljaju na svjetsku mapu geoturizma.
„Imamo inventar, rang i plan: glacijalni pejzaži Crne Gore spremni su za rute, edukaciju i posao — posebno na sjeveru.”
Pitanje: Koji su nalazi najviše iznenadili naučnu javnost?
Odgovor: Da na relativno malom prostoru, kakav je Crna Gora, postoji toliko bogatstvo glacijalnih formi: od morenskih naslaga, preko glacijokarstnih dolina, pa sve do jedinstvenih ledničkih jezera na Durmitoru i ispod snježnih vrhova Prokletija.
Naučnici iz Mančestera, Lozane i Novog Sada bili su impresionirani raznovrsnošću i očuvanošću terena. I za nas iz Crne Gore bilo je lijepo da to ponovo registrujemo, a sada, uz pomoć drugih kolega, sagledamo ove stvari i iz drugih uglova. Više ljudi, više zna – ne bježimo od sastava kompleksnih, višečlanih timova različitih profila, iz različitih škola i filozofija.
„Crna Gora je glaciokarstni ‘priručnik’: morene i jezera, doline, Komovi, Hajla, Durmitor, Prokletije: raznovrsnost koja je impresionirala svjetske timove.”
Pitanje: Da li ovo ima veze sa klimatskim promjenama?
Odgovor: Apsolutno. Ledenici su najbolji svjedoci istorije klime. Naši lokaliteti pokazuju kako je klima oblikovala pejzaž kroz stotine hiljada godina. Danas, kad se ledenici povlače, oni otkrivaju nove forme i otvaraju prilike za nauku, ali i za turizam. Crna Gora postaje živa laboratorija za razumijevanje klimatskih promjena. Evo sa nama doktoranda iz Britanije da potvrdi to interesovanje.
„Kada se led povlači, pojavljuju se mogućnosti za stvaranje novih znanja. Nove rute, šansa da sjever spojimo sa naukom i razvojem.”
Pitanje: Šta konkretno znači za lokalne zajednice?
Odgovor: To znači šansu da se razvije novi tip turizma – geoturizam. Nije riječ o masovnim grupama koje “nagaze” prostor, već o edukovanim posjetiocima koji dolaze da nauče, dožive i ostave prihod u lokalnim zajednicama. To može zaustaviti depopulaciju sjevera, jer lokalni ljudi dobijaju priliku da budu vodiči, domaćini i čuvari nasljeđa. Mladi školovani ljudi, poput ovih danas sa nama, da dalje prenose poruke svojih profesora i rezultata sopstevenih istraživanja u lokalnom okruženju.
„Ne masovni turizam, nego pametan: edukovani gosti, manje pritiska, više zarade. I nova šansa protiv depopulacije.”
Pitanje: Kako ovakvi nalazi mijenjaju percepciju Crne Gore?
Odgovor: Do sada smo bili “zemlja mora i planina”. Odsad nas vide i kao destinaciju sa jedinstvenim glacijalnim pejzažima i arheo-geonasljeđem. Kad rad objavi Elsevier i potpišu ga profesori iz Mančestera, Lozane, Novog Sada i Podgorice, to nije samo lokalna priča – to je međunarodno priznanje. Isto tako je bilo i sa radom kolege Kalezića koji je krajem juna objavio izdavač Springer.
„Od ‘mora i planina’ do glacijalnih pejzaža i arheonasljeđa — prve objave u Elsevieru i Springeru stavljaju Crnu Goru na mapu geoturizma: svijet nas sada vidi i kroz nauku o baštini i rute sjevera.”
Pitanje: Zašto publika treba da vjeruje da ovo nije samo akademska vježba?
Odgovor: Jer su nalazi recenzirani i potvrđeni u međunarodnom časopisu. Jer iza toga stoji multidisciplinarni tim – prvenstveno geografi, geolozi, ekolozi, agronomi (GEA), te potom turizmolozi, klimatski stručnjaci. I što je najvažnije – jer se rezultati mogu odmah primijeniti: od kreiranja turističkih tura do edukativnih programa za škole i univerzitete.
„Recenzirani radovi, multidisciplinarni tim i pilot-rute na terenu — ovo je plan u primjeni, a ne akademska vježba.”
Pitanje: U prethodnom periodu u medijima se diskutuje o pokretanju novog studijskog programa ekološkog inženjeringa u Crnoj Gori. Otkud ta ideja?
Odgovor: Ideja je potekla nakon međunarodne GEA konferencije održane u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti maja 2025, uz lično učešće više od 120 naučnika i stručnjaka iz preko 20 zemalja svijeta, od ukupno 300 autora sa poslatim referatima.
Suorganizator je bila Svjetska asocijacija za zaštitu zemljišta i voda (WASWAC), na čelu sa predsjednikom iz Kine i potpredsjednicima iz Španije, Irana i Srbije. Inicijativu je snažno podržalo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava za vode, a potom inicijativa preko ministra Ćulafića sa saradnicima, od strane Ministarstva adresirana prema Univerzitetu Crne Gore.
Cilj njihove inicijative je bio se realizuje ideja da Crna Gora dobije kadar koji će se vraćati prostroima brdsko-planininskog prostora, promovisati zemlju na nov način i štititi prostor od ekološkog kriminala. Time bi se nadopunila postojeća znanja koja dobijaju mladi kadrovi sa PMF-a i Biotehničkog fakulteta, da bi se zatvorio krug neophodan da se formira kritična masa stručnjaka koja može pokrenuti I vući dalje razvojne procese u regionu.
„Ministarstvo sa Univerzitetao: ekološki inženjering za Crnu Goru—mladi ostaju, priroda se štiti, sjever napreduje.”
Pitanje: Zašto je to važno baš sada?
Odgovor: Jer bez mladih stručnjaka nema održive budućnosti. Ekološki inženjering spaja nauku i praksu – uči ljude kako da koriste prirodne resurse, a istovremeno ih čuvaju. Tako dobijamo podmladak koji neće odlaziti vani, već ostajati da gradi posebno planinski sjever Crne Gore.
„Treba nam kadar koji ostaje: ekološki inženjering spaja nauku i posao — razvoj sjevera uz zaštitu prostora”
Pitanje: Hoće li Univerzitet prihvatiti ovu ideju?
Odgovor: To je sad pitanje senzibiliteta i strateškog opredjeljenja. Ako želimo da Crna Gora bude prepoznata i po znanju i po ekologiji, onda je ovo pravi trenutak. Nije samo akademska inicijativa – ovo je prilika da se povežu nauka, lokalne zajednice i država u zajedničkoj misiji.
“Akreditacija, partnerstvo sa Ministarstvom i terenska nastava na sjeveru: kadar koji ostaje i štiti prostor.”
Crna Gora ima više od lijepih pejzaža, ima dokazanu naučnu vrijednost svojih arheo i geolokaliteta i tim koji je zna pretočiti u razvojne politike. Objave u međunarodnim časopisima, partnerstva sa vrhunskim univerzitetima i rastuća generacija mladih istraživača govore isto: lopta je na našem terenu. Ako sjever dobije pametnu valorizaciju i stručni podmladak, dobiće i novu ekonomiju, zasnovanu na znanju, identitetu i zaštiti prostora.
Vrijeme je da državni prioritet pretočimo u odluke:
Ozbiljno razmotriti pitanje uspostavljanja studijskog programa Ekološkog inženjeringa, uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kao izvor kadrova koji ostaju i rade na ovim prostorima.
Pokrenuti pilot-rute geoturizma na sjeveru (Durmitor–Bjelasica–Prokletije) sa interpretativnom infrastrukturom i standardima vodiča.
Ugraditi geo/arheonasljeđe u nacionalne strategije (turizam, klimatska adaptacija, zaštita prirode) i otvoriti linije finansiranja za opštine.
Formirati međuresorni tim nauka–država–opštine za brzu implementaciju i mjerljive ciljeve.
Nulta tolerancija na ekološki kriminal, uz naučno utemeljeni monitoring i javnu transparentnost.
„Imamo naučni dokaz i tim — treba nam politička odluka. Baština nije ukras, to je razvojni kapital sjevera i šansa cijele Crne Gore.”
