Migracije mladih, posebno onih koji su obrazovani i spremni da rade, ostavljaju ozbiljne posljedice na naše tržište rada, a poseban pritisak osjećamo u sektorima građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, gdje je deficit radne snage postao svakodnevnica. To je u intervjuu za portal Bankar kazao ministar ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. Ističe da sjever Crne Gore predstavlja demografski najranjiviji region zemlje, te da nedostaje objedinjeni dokument koji bi analizirao razloge odlaska, ponudio mjere za zadržavanje i stimulisao povratak mladih, posebno stručnjaka iz ključnih sektora. U razgovoru za naš portal ministar Gutić govori o konkretnim mjerama koje su već pokrenute, planovima za podršku porodicama, povezivanju demografske politike sa zapošljavanjem i stanovanjem, kao i o viziji vraćanja života u opustošena naselja.
Bankar: Crna Gora već godinama bilježi negativan prirodni priraštaj. Koje konkretne mjere planira ili sprovodi Vaše ministarstvo kako bi se zaustavio pad broja novorođenih?
Gutić: Negativan prirodni priraštaj je jedan od najozbiljnijih demografskih izazova sa kojim se suočavamo. Tokom 2024. godine rođeno je najmanje djece u savremenoj statistici Crne Gore, a većina opština godinama bilježi više umrlih nego rođenih. Ti podaci nas jasno upozoravaju da više ne smijemo odlagati sistemski odgovor. Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti propisana su između ostalog i materijalna davanja koja imaju za cilj unapređenje natalitetne politike u zemlji, i to: naknada za novorođeno dijete, dodatak za djecu, refundacija naknade zarade i naknada zarade za porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo i naknada po osnovu rođenja djeteta. Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije je započelo proces konsultacija na izradi nacionalne strategije demografskog razvoja, koja će upravo obuhvatiti dugoročne, održive mjere za podsticanje rađanja i podršku porodici. U ovoj fazi, prioritet nam je da kroz široku međuresornu saradnju, dijalog sa lokalnim zajednicama i stručnu analizu dođemo do mjera koje će biti realne, primjenjive i usklađene sa mogućnostima države. Ono što mogu reći sa sigurnošću jeste da se ovom izazovu pristupa odgovorno i temeljno – jer populaciona politika mora biti dugoročna, a ne skup ad hoc rješenja.
Bankar: Da li postoji nacionalna strategija za zadržavanje mladih i podsticanje povratka iz inostranstva?
Gutić: Trenutno Crna Gora nema formalnu, sveobuhvatnu strategiju koja se direktno bavi zadržavanjem mladih i njihovim povratkom iz inostranstva. Postoje pojedinačni programi i strategije, kao što su Strategija za mlade i Strategija zapošljavanja, koje djelimično adresiraju te teme, ali bez konkretnog fokusa na povratak. Nedostaje objedinjeni dokument koji bi analizirao razloge odlaska, ponudio mjere za zadržavanje i stimulisao povratak mladih, posebno stručnjaka iz ključnih sektora. Upravo zato, kroz nacionalnu strategiju demografskog razvoja planiramo da sve te ciljeve integrišemo u jedinstveni strateški okvir, koji će objediniti analizu trendova, jasno postavljene prioritete i mjerljive intervencije usmjerene ka zadržavanju mladih i stvaranju uslova za njihov povratak. Istovremeno, svjesni smo da i druge institucije, poput Ministarstva za dijasporu, rade na politikama koje se odnose na jačanje veza sa iseljenicima i podsticanje njihovog povratka. Vjerujemo da će različite inicijative koje su u toku biti komplementarne i da će doprinijeti zajedničkom cilju – demografskoj revitalizaciji Crne Gore.
Bankar: Koliko su migracije mladih i kvalifikovanih kadrova uticale na deficit radne snage u ključnim sektorima?
Gutić: Iako ne raspolažemo preciznim podacima o broju iseljenih niti o njihovim kvalifikacijama, jasno je da migracije mladih, posebno onih koji su obrazovani i spremni da rade, ostavljaju ozbiljne posljedice na naše tržište rada. Poseban pritisak osjećamo u sektorima građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, gdje je deficit radne snage postao svakodnevnica. Naš odgovor mora biti dvojak: sa jedne strane, važno je da zadržimo postojeće kadrove kroz bolje uslove rada, sigurnost i mogućnost profesionalnog razvoja. Sa druge strane, Crna Gora mora postati zemlja koja privlači povratnike i kvalifikovane stručnjake iz inostranstva – ne samo kroz finansijske podsticaje, već i kroz jasno planirane mjere integracije i priznanja njihovih znanja i iskustava.
Bankar: Da li postoje ciljani programi revitalizacije sjevera Crne Gore i kako ih planirate finansirati?
Gutić: Sjever Crne Gore predstavlja demografski najranjiviji region zemlje, sa opštinama koje su decenijama izložene depopulaciji, i prirodnim i mehaničkim putem. Takav trend ne možemo posmatrati kao statistiku, to su izgubljene zajednice, prazne škole, ugašena sela. Zato će ministarstvo, u saradnji sa drugim institucijama, pripremiti u okviru demogrfske strategije pilot-programe demografske revitalizacije sjevera, koji će obuhvatiti konkretne i lokalno prilagođene mjere. Ove mjere planiramo finansirati kroz kombinaciju državnog budžeta, sredstava iz evropskih fondova i partnerstava sa lokalnim samoupravama i međunarodnim organizacijama. Naš pristup je da sjever više ne bude prostor pomoći, već prostor mogućnosti – za život, rad i ostanak.
Bankar: Da li smatrate da su trenutne mjere podrške porodicama dovoljne i razmatraju li se dodatni podsticaji?
Gutić: Postojeće mjere predstavljaju važan temelj, ali nijesu dovoljne da same zaustave negativne demografske trendove. Suočeni smo sa promjenama koje zahtijevaju sistemski pristup i nove mehanizme podrške. Zbog toga ministarstvo kroz izradu demografske strategije planira dodatne mjere, koje će biti usmjerene na dugoročnu stabilnost i sigurnost porodica – kako ekonomsku, tako i socijalnu. U narednom periodu posebno ćemo posvetiti pažnju razvoju usluga u sistemu socijalne i dječje zaštite, sa posebnim fokusom na uspostavljanje inovativnih i integrisanih servisa, kao i na njihovo adekvatno finansiranje, u cilju pronalaženja kvalitetnih i održivih rješenja. Planirano je da se ova pitanja regulišu kroz novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, čija je izrada u toku. Taj zakon će, takođe, unaprijediti pokrivenost i usmjerenost materijalnih davanja, usluga, mjera i programa, s ciljem povećanja efikasnosti i finansijske održivosti sistema. Na taj način želimo obezbijediti sveobuhvatan i pravovremen odgovor na potrebe korisnika, s posebnim osvrtom na mjere koje podstiču natalitet, kao i na ravnomjeran razvoj naše države. Razmatramo i čitav niz mogućnosti koje uključuju bolju dostupnost usluga za djecu i roditelje, podršku prilikom stanovanja, ravnotežu između rada i porodičnog života, ali i veću fleksibilnost i osjetljivost sistema prema izazovima sa kojima se suočavaju mlade porodice danas. Cilj nam je da svaka porodica u Crnoj Gori osjeti konkretnu podršku i ima realne uslove za planiranje budućnosti.
Bankar: Kako komentarišete gubitak više od 20% stanovništva u pojedinim opštinama? Može li država sama odgovoriti na ovaj izazov?
Gutić: Gubitak više od petine stanovništva u pojedinim opštinama nije nastao preko noći – to je posljedica dugogodišnjih trendova negativnog prirodnog priraštaja i intenzivnog iseljavanja, posebno mladih i radno sposobnih. Taj proces je duboko ukorijenjen i ne može se zaustaviti jednom mjerom ili samo iz jednog centra odlučivanja. Država svakako ima ključnu ulogu, ali ovako složen izazov prevazilazi mogućnosti jednog ministarstva. Potrebna nam je široka društvena koalicija relevantnih ministarstva, institucija, lokalnih samouprava, poslodavaca, civilnog društva, akademske zajednice, kao i međunarodnih partnera- svi moraju biti dio rješenja. Rješenje vidimo u osnaživanju lokalnih zajednica kroz ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje. Ključno je da svaka opština postane sredina u kojoj ljudi mogu da planiraju svoju budućnost, ostanu i razvijaju se, a oni koji su otišli – da imaju jasan razlog i mogućnost da se vrate.
Bankar: Kako planirate povezati demografsku politiku sa zapošljavanjem, obrazovanjem i stanovanjem, posebno u manje razvijenim područjima?
Gutić: Demografska politika ne može postojati u vakuumu – ona mora biti duboko povezana sa svim ključnim razvojnim sektorima. Naš cilj je uspostavljanje međuresornog pristupa koji će objediniti obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i socijalne usluge u funkciji demografske revitalizacije. Veoma je važno da razumijemo da nijedna mjera pojedinačno ne može da da rezultat, zbog toga će demografskom strategijom biti predstavljene sveobuhvatne, sinhronizovane i šriroko postavljene mjere. Kao dio procesa izrade strategije, planiramo formiranje međuresorne radne grupe koja će okupiti predstavnike relevantnih institucija i resora, akadmeske zajednice i NVO sektora sa ciljem
intenzivne saradnje i usklađivanja svih segmenata politike.
Pored toga, kao dodatni mehanizam međuresorne saradnje, planiramo da osnažimo rad Savjeta za demografiju, koji je ranije već bio formiran, ali nije imao priliku da u potpunosti razvije svoju funkciju. Sada, kada je demografska politika u nadležnosti našeg ministarstva, Savjet će biti reaktiviran i usmjeren ka konkretnom djelovanju. Vjerujem da će on postati ključna platforma za zajednički rad svih relevantnih resora na polju demografske revitalizacije.
Bankar: Koje su dugoročne posljedice ako se trendovi nastave i šta Vi lično vidite kao ključno rješenje?
Gutić: Crna Gora se duži vremenski period suočava sa nepovoljnim demografskim trendovima, koji su kako vrijeme prolazi sve izrazitiniji i ozbiljniji. Promjene su išle u pravcu smanjivanja udjela mladih lica, dok je sa druge strane došlo do povećanja udjela starih lica u ukupnoj populaciji, što vodi ka intenziviranju procesa demografskog starenja. Ako ne djelujemo sada, suočićemo se sa smanjenjem radne snage, smanjenom konkurentnošću, rastom javnih rashoda za penzije i zdravstvo, i na kraju – padom ukupne održivosti sistema. Kao ključni odgovor zagovaram: kombinaciju porodičnih, ekonomskih i regionalnih politika koje omogućavaju sigurnost mladima da planiraju porodicu u Crnoj Gori.
Bankar: Da li je u pripremi jedinstveni zakon ili strateški dokument demografske politike?
Gutić: Formiranje Direktorata za demografiju predstavlja važan iskorak u institucionalnom jačanju ovog područja. Odmah po uspostavljanju Direktorata pristupili smo radu i pokrenuli konsultativni proces na nacrt Nacionalne strategije demografskog razvoja Crne Gore za period
2026–2036. Strategija će, po prvi put, na jednom mjestu objediniti sve mjere koje utiču na demografske tokove – od podrške roditeljstvu, migracija i regionalnog razvoja, do obrazovanja, zapošljavanja i stambene politike. U tom procesu posebno ćemo se posvetiti analizi postojećih mjera i programa koji trenutno funkcionišu u okviru različitih ministarstava, lokalnih zajednica i drugih aktera, kako bismo izbjegli preklapanja, uočili dobre prakse i unaprijedili međusobnu usklađenost. Poseban akcenat biće stavljen na saradnju sa drugim resorima, lokalnim zajednicama i civilnim sektorom, jer demografska politika ne može biti izdvojena, već mora predstavljati rezultat zajedničkih i koordinisanih napora. Svjesni smo da se ovako kompleksan izazov ne može riješiti preko noći, ali radimo promišljeno, temeljno i u otvorenom dijalogu sa svim relevantnim akterima.
(Izvor: Bankar)
