Kako postojeće prepreporuke pretočiti u praksu, unaprijediti pristupačnost zdravstvenih ustanova, obezbijediti kontinuiranu i kvalitetnu zdravstvenu njegu, a sistem učiniti osjetljivijim na potrebe svakog čovjeka, neka su od pitanja, obuhvaćena jučerašnjom Konferencijom o zdravstvenoj jednakosti osoba s invaliditetom, saopšteno je iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Kako navode, konferenciju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) uz tehničku podršku Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Podgorici.
Dodaju i da je konferenciju otvorila izvršna direktorica UMHCG – a Marina Vujačić.
„Za razliku od mnogih, danas neću čestitati Međunarodni dan osoba s invaliditetom jer jedino što bih imala za čestitati jeste borba i istrajnost osoba s invaliditetom i naših porodica u zalaganju za adekvatniji status, prava i podršku. Međutim, ne čestitam ovaj dan jer nam valjda svaki u godini jednako pripada, iako nam se i to često osporava, direktno, indirektno ili sugestivno”, ističe Vujačić.
Dodaju da je Vujačić iznijela i svoja viđenja koja, kako navodi, obilježavaju ne samo profesionalno zalaganje, već i život mnogih osoba s invaliditetom.
„Naš aktivizam i angažman bilježi borba dokazivanja da činjenicom što imamo iskustvo invaliditeta, odnosno određenja oštećenja ili stanja, nijesmo bolesni; zbog svojih primarnih oštećenja ili stanja, nije nam svima ili nužno potrebna 24 h ljekarska pomoć i njega; činjenicom da smo žene s invaliditetom nijesmo manje žene; činjenicom da smo osobe s invaliditetom, ili članovi porodice osoba s invaliditetom nijesmo bijedni, jadni i za sažaljenje“, kazala je Vujačić.
Dodaje i da je , kako navode, ključno ne odustajati od borbe za pravovremen i kvalitetniji pristup zdravstvenoj zaštiti i jednakost osoba s invaliditetom, kao i svake osobe pojedinačno u oblasti zdravstvene zaštite, uprkos preprekama. Bilo da se radi o kako kaže, preprekama koje se jednostavno mogu ukloniti, ili onih sistemskih i institucionalnih.
Vujačić je izdvojila i neke od prepreka u oblasti zdravlja: neblagovremena i neefikasna rana intervencija i dijagnostika u svakoj situaciji i za svako dijete, nedovoljna pristupačnost zdravstvenih ustanova, nedostatak specijalizovane zdravstvene njege, nedovoljna svijest i obuka osoblja, finansijske barijere, kao i diskriminacija i stigmatizacija.
“Skoro svaka osoba s invaliditetom, po podacima naših instraživanja, ukoliko zdravstvene ustanove posjećuje sa pratiocem, nema direktnu komunikaciju sa zdravstvenim osobljem. Ono se obraća pratiocima”, ističe ona.
U saopštenju se navodi da Mina Brajović, ističe da inkluzivno zdravstveno finansiranje mijenja živote, te da nema univerzalne zdravstvene zaštite bez osoba s invaliditetom u njenom središtu.
Crna Gora je kako ističe, prva zemlja u regionu Evrope koja je primijenila SZO Vodič za djelovanje za inkluziju osoba s invaliditetom i kroz multisektorsku saradnju i aktivan angažman predstavnika osoba s invaliditetom, sprovela sveobuhvatnu procjenu stepena inkluzivnosti zdravstvenog sistema, kada je riječ o osobama s invaliditetom.
“Sada je vrijeme da pretočimo nalaze ove procjene u praksu – uklonimo barijere i osiguramo da svaka osoba s invaliditetom može doći do kvalitetne zdravstvene zaštite bez finansijskog tereta. Kada je finansiranje inkluzivno, zdravstveni sistemi postaju pravedniji, porodice se osjećaju sigurnije, a zajednice postaju snažnije”, dodaje Brajović.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun je kako navode, na samom početku, poručio da društveni razvoj nije moguć bez pune uključenosti svih građana i građanki.
“Osobe s invaliditetom moraju imati jednaka prava, jednake šanse i jednake uslove za kvalitetnu dostupnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu. To je osnov svakog pravednog i modernog zdravstvenog sistema”, ističe Šimun.
Dodaju da ministar navodi da je Crna Gora, u proteklim godinama, u bliskoj saradnji Udruženja mladih sa hedikepom Crne Gore, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, načinila važne korake naprijed.
„Zajedno smo odradili Situacionu analizu o zdravstvenoj zaštiti osoba s invaliditetom, a nakon toga i izradili Akcioni plan za jednakost osoba s invaliditetom u zdravstvu. Ovi dokumenti nijesu i ne smiju biti samo formalni koraci, već jasna obaveza da garantujemo da niko ne bude izostavljen iz zdrastvenog sistema”, poručuje Šimun.
U svom inicijalnom obraćanju ministar je kako dodaju, istakao i da su implementaciju Akcionog plana za jednakost osoba s invaliditetom uvrstili u okvir aktivnosti Akcionog plana za 2025 i 2026 godinu, Strategije razvoja zdravstva.
„Ovaj Akcioni plan se ubrzo dostavlja Vladi na usvajanje i to je bilo ono što je, između ostalog, naše obećanje i očekujem da će biti završeno do kraja ovog mjeseca. Da Ministarstvo istinski i kontinuirano radi na unapređenju položaja osoba s invaliditetom pokazujemo i kroz naše aktivno učešće u FABCOM projektu. Ovim projektom planiramo izradu vodiča i protokola koji će unaprijediti pružanje sveukupnih zdravstvenih usluga osobama s invaliditetom, kao i mladima koji se suočavaju sa teškim nezaraznim bolestima”, naglašava Šimun.
Pored toga, ministar navodi i da su za implementaciju Akcionog plana za jednakost osoba s invaliditetom u zdravstvu izdvojena sredstva iz budžeta.
U saopštenju se dodaje i da je konferencija nastavljena aktivnom diskusijom sa učesnicima/cama, gdje su priliku da izraze svoje komentare i nedoumice pred govornicima iskoristili predstavnici, kako državnih institucija, tako i organizacija civilnog sektora, te da je diskusija zaokružena tvrdnjom ministra Šimuna da će Ministarstvo zdravlja biti posvećeno stvaranju zdravstvenog sistema u kom se svi osjećaju vidljivim, uvaženim i ravnopravnim.
“Sarađivaćemo sa organizacijama osoba s invaliditetom, sa stručnom i međunarodnom zajednicom i sa svim građanima koji svojim znanjem, iskustvom i energijom doprinose razvoju inkluzivnog društva”, kazao je Šimun.
“Ostaje apel zdravstvenim ustanovama na dalju proaktivnost, u smislu unapređenja pristupačnosti i bolje prilagođene medicinske njege osoba s invaliditetom. Konferencija je okupila predstavnike svih ključnih zdravstvenih institucija, resornih ministarstava, Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, UNICEFa, kao i organizacija osoba s invaliditetom i udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom”, zaključuje se u saopštenju.
