Predsjednik države Jakov Milatović ponudiće danas trajno i pravedno rješenje za neradnu nedjelju, kako je rekao, izmjenom Ustava. Pravnik Miloš Vukčević je ocijenio da to nije nemoguće, ali da se takva pitanja ne rješavaju mijenjanjem najvećeg pravnog akta, već uređuju zakonom.
Mišljenja građana o ponovnom radu nedjeljom u trgovinama podijeljena. Nekima bi, kako kažu, odgovaralo da opet bude radna, drugima ne.
Predsjednik Jakov Milatović danas će, kako je rekao, predložiti trajno rješenje o neradnoj nedjelji. I to je uslijedilo par dana nakon što je Ustavni sud neustavnim proglasio zakon, a poslanici najavili da će u skupštinsku proceduru dostaviti predlog izmjena.
“Ono što ću ja da uradim u ponedjeljak jeste da ću predložiti jedno trajno rješenje, a trajno rješenje ovdje za ovaj problem je izmjena Ustava. To vam je jedino rješenje koje je apsolutno tretira sve na isti način koje je održivo i trajno”, kaže Milatović.
Ustav je najviši pravni akt i mijenja se samo kada je riječ o strukturnim potrebama, kaže nam pravnik Miloš Vukčević.
Dodaje da neradna nedjelja pripada oblasti rada i socijalne politike.
“Prije sam za to da se vrše određene izmjene zakona nego kada je u pitanju Ustav. Izmjenama Ustava bi trebala prethoditi ozbiljna javna rasprava, društveni konsenzus jer Ustav se ne mijenja za period jednog mandata nego za generaciju”, kazao je Vukčević.
On se založio za zakonske izmjene.
“Tako da sam u tom dijelu mišljenja da je ovo pitanje neradne nedjelje više pitanje koje treba urediti samim zakonom. Kada je u pitanju ustav i ustavno pravo, ono se vezuje za neke veće izmjene pravnog sistema, a ne kod ovakvih pojedinačnih pitanja”, kaže Vukčević.
Kada su u pitanju odgovori Podgoričana na potencijalno vraćanje radne nedjelje u trgovinama, mišljenja su podijeljena. Nekima bi, kako kažu, odgovaralo da opet bude radna, drugima ne.
O neradnoj nedjelji, odnosno izmjenama zakona o unutrašnjoj trgovini, raspravljaće se u parlamentu na vanrednoj sjednici 16. februara.
Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom.
“Crna Gora je potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava”, rekli su tada iz suda.
Iz Ustavnog suda su dodali da je takođe, Zakonom o radu zaposlenima garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
“Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu”, piše u sudskom saopštenju.
Iz Ustavnog suda su kazali da su Ustavom precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore), te da zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
