Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da svaki navod o zlostavljanju, posebno kada dolazi od državnih službenika ili kada su žrtve osobe u ranjivom položaju, predstavlja ozbiljan ispit za državno tužilaštvo, ali i za čitav pravosudni sistem
Borba protiv torture i rodno zasnovanog nasilja mora biti zajednički zadatak svih institucija, a procesuiranje zlostavljanja treba da bude hitno i djelotvorno, ocijenjeno je na panelu “Monitoring suđenja u slučajevima torture i rodno-zasnovanog nasilja”, koji su organizovale Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da svaki navod o zlostavljanju, posebno kada dolazi od državnih službenika ili kada su žrtve osobe u ranjivom položaju, predstavlja ozbiljan ispit za državno tužilaštvo, ali i za čitav pravosudni sistem.
“Uloga tužilaštva je jasna. Dužni smo da postupamo profesionalno, nepristrasno i efikasno, da obezbijedimo temeljne istrage i da pred sud iznesemo dokaze koji omogućavaju donošenje pravičnih odluka”, kazao je Marković.
Marković je podsjetio da je u prethodne dvije godine dao više opštih obavezujućih uputstava kojima se uređuju različiti segmenti tužilačkog postupanja, sa ciljem ujednačavanja prakse, jačanja efikasnosti i podizanja nivoa zaštite ljudskih prava.
On je poručio da borba protiv torture i rodno zasnovanog nasilja mora biti zajednički zadatak svih institucija.
“Samo koordinisanim djelovanjem tužilaštva, sudova, policije i organizacija koje pružaju podršku žrtvama možemo dodatno unaprijediti već ostvarene pomake i obezbijediti da oni budu dugoročni i održivi”, rekao je Marković.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da se godinama unazad taj sud kroz više poznatih slučajeva bavio efikasnošću postupanja državnih organa koji se tiču torture poput slučaja Zlatarske ulice, prebijanja Milorada Mija Martinovića i slučaja Milić i Nikezić koji su dobili svoj epilog i pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP).
Ona je rekla da se važan doprinos Ustavnog suda ogleda u predmetu koji se odnosi na neadekvatnu kaznenu politiku u skladu sa najnovijim standardima ESLJP u slučaju mučenja u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.
Prema njenim riječima, upravo je taj predmet predstavljao prekretnicu u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda u ovim najosjetljivijim predmetima, važnim za zaštitu prava ovih lica kako na nacionalnom nivou ali i za reputaciju države na međunarodnom nivou.
“Naš doprinos je dakle bio da naglasimo i uspostavimo standard da nije dovoljno da se ishoduje osuđujuća presuda, već i da kaznena politika bude takva da odvraća takvo postupanje, a posebno onih koji su upravo zaduženi za zaštitu lica pod čijom se kontrolom nalaze, daleko od očiju javnosti”, istakla je Armenko.
Ona je rekla da je Ustavni sud posljednji branik zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou i stoga je aktivni i krajnji sudionik u sudskim postupcima sa aspekta zaštite ljudskih prava i sloboda.
Armenko je poručila da će ustavne žalbe povodom navodne kršenje prava na zabranu mučenja za Ustavni sud će uvijek biti prioritet.
Ona je rekla da se pred Ustavnim sudom javlja sve veći broj složenih i izazovnih predmeta.
Kako je dodala, ti predmeti zahtijevaju ozbiljnu analizu i obučeni kadar koji će u potpunosti primjenjivati evropske standarde kako bi građani dobili pravdu pred domaćim organima, ne čekajući odlazak pred Evropski sud gdje se takođe čeka na odlučivanje po nekoliko godina.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da žele da vide napredak u oblasti borbe protiv torture kako bi bili zatvorena poglavlja 23 i 24.
Satler je pohvalio Vladu što je usvojila prvu Strategiju i akvioni plan za zađštitu žrtava u decembru prošle godine.
To, kako je dodao, dobar je iskorak u pogledu zatvaranja pogavlja 23.
On je, govoreći o pristupu pravdi, kazao da taj instrument mora biti praktičan i djelotvoran, dodajući da pravna pomoć pruža vitalnu ulogu u smislu zaštite žrtava torture i žrtava nasilja.
“Pristup pravdi zahtijeva nezavisne sudove, pravovremena suđenja, jer pravda koja zaostaje je pravda koja ne stupa na snagu, tako da sudovi moraju imati podršku čak i u vidu digitalnih instrumenata, i moramo imati konzistentnu sudsku praksu”, rekao je Satler.
On je naveo da je određeni napredak postignut ali da se mora više toga vidjeti u praksi ako se žele zatvoriti poglavlja 23 i 24.
Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević kazala je da je povjerenje javnosti u vladavinu prava ozbiljno narušeno.
“Utisak tolerisanja i čak saučesništva je i dalje pristuan”, kazala je Gorjanc Prelević navodeći da određeni pomacima nijesu dovoljni.
Ona je podsjetila da je opšte završno mjerilo za zatvaranje poglavlja 23, da Crna Gora mora da štiti ljudska prava u zakonima i praksi, i da obezbijedi brzi i adekvatan pravosudni odgovor na zlostavljanje u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT).
“Međutim, te preporuke znamo da nijesu ispunjene, što potvrđuje i podaci iz nalaza CPT-a koji su procurili nedavno”, rekla je Gorjanc Prelević.
Ona je dodala da posebno zabrinjava činjenica da su ti nalazi kao i odgovor Vlade ostali uskraćeni javnosti.
“Smatramo da evropski put zahtijeva potpunu transparentnost i odlučnu primjenu CPT preporuka u najvećoj mogućoj mjeri već ove godine”, rekla je Gorjanc Prelević.
Ona je rekla da podaci o postupanju državnog tužilaštva u posljednje četiri godine pokazuju mještovitu sliku.
“Od 2022. do 2025. godine formirano je 268 predmeta protiv najmanje 424 osobe, radi se od državnim službenicima zbog navoda o zlostavljanju”, rekla je Gorjanc Prelević.
Ona je rekla da je optužni akt podignut u svakom petom slučaju, dok je polovina prijava odbačena, a skoro trećina ostala je neriješena.
“Istovremeno bilježi se porast broja prijava o zlostavljanju. Prošle godine je podnijeto najviše prijava u posljednje četiri godine, 75, što je čak četiri puta više nego 2022”, dodala je Gorjanc Prelević.
Ona je rekla i da je došlo do određenog poboljšanja i osuđujućih presuda kao i blagog pooštravanja kaznene politike.
Gorjanc Prelević je kazala da apsolutne zastare u slučajevima policijskog zlostavljanja u Podgorici i Baru pokazuju da sistem i dalje zakazuje.
“Procesuiranje zlostavljanja mora biti hitno i djelotvorno”, poručila je Gorjanc Prelević.
Izvršna direktorica CŽP Maja Raičević rekla je da je rodno zasnovano nasilje i nasilje ženama jedno od najraspostranjenijih oblika kriminaliteta o čemu svjedoče i statistički podaci.
Ona je navela da se za razliku od drugih krivičnih djela, nasilje u porodici dešava unutar doma, u odnosima koji treba da budu zasnovani na povjerenju i sigurnosti.
“Zato borba protiv nasilja nije samo pitanje individualne zaštite već pitanje pravde, bezbjednosti i posvećnosti vladavini prava”, navela je Raičević.
Ona je rekla da je u toku monitoringa praćen 41 sudski predmet, 26 u Podgorici i 15 u Nikšiću.
“Taj monitoring je dao važan doprinos transparentnosti sudskih postupaka i upućuje omogućava dublje razumijevanje izazova sa kojim se žrtve suočavaju”, rekla je Raičević.
Ona je rekla borba protiv nasilja dugoroćan proces u kojem je ključno da svi djeluju u istom pravcu.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković rekao je da je moralna, politička, društvena obaveza jedne države da se suprotstavlja svim oblicima torture i svim oblicima nasilja u porodici i nad ženama.
On je kazao da je uloga institucije Zaštitnika preventivna i reaktivna.
Bjeković je rekao da Crna Gora ne može da bude država sa više standarda kada se u pitanju ljudska prava i slobode.
On je rekao institucije u ovim predmetima moraju postupati sa dužnom pažnjom jer tortura ne trpi odlaganja.
Bjeković je, u kontekstu pristupanja Crne Gore EU, poručio da jasne borbe protiv torture, bez efikasne i djelotvorne istrage ovih slučaja, bez odgovarajućih sudskih odluka, i proporcionalne sankcije, nema napretka.
