Sve češće nesreće na putevima aktuelizuju priču o postavljanju stacionarnih radara u zemlji. Godinama ih nadležni najavljuju a kako sada stvari stoje Crna Gora bi mogla da ih dobije do kraja godine. Biće na više desetina lokacija.
Kada krenete iz Podgorice ka Cetinju radari će vas dočekati odmah u Donjoj Gorici, potom u mjestu Šteke, u Barutani, Meterizima. Do Cetinja ubuduće nema brze vožnje jer vas radar prati – a kazna dolazi direktno na kućnu adresu. Kroz prste više nema gledanja, moraćete pažljivo i preko Obzovice do Budve pa sve do Tivta. I kada krenete prema najjužnijem gradu u zemlji, moraćete sporije. Radari će biti kod Virpazara, Bara sve do Ulcinja. Od Podgorice do Nikšića- radari će biti upravo na lokacijama gdje se sada najčešće događaju nesreće. Od Tunjeva do Drenoštice, Nikšića pa sve do Šavnika i Žabljaka.
U prethodnom periodu definisano je 88 lokacija širom Crne Gore na kojima će biti postavljeni stacionarni radari. Predviđeno je i da im se mogu mijenjati lokacije pa vozači neće sa sigurnošću znati gdje se radar nalazi. Očekuje se efikasno kažnjavanje svih koji krše saobraćajne propise. Kazne će stizati na kućnu adresu i neće se gledati kroz prste prekršiocima. O stacionarnim radarima govori se godinama i dugo čekamo njihovu primjenu.
“Sami sistemi sigurno da ne koštaju baš tako malo. Tu je s jedne strane neophodno obezbijediti resurse. S druge strane smo imali i zakonodavne prepreke pogotovo kad je u pitanju prosječna brzina i tu ćemo sada izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja imati čistu sliku i naravno niz drugih operativnih aktivnosti: pripremiti ljudstvo, uraditi analizu. To je sve nešto što zahtjeva vrijeme i eto vjerovatno zbog čega se sve čekalo, naravno i politička volja je veoma važna da bi se ovo u krajnjem slučaju realizovalo”, kaže Boško Matović, profesor na Mašinskog fakulteta UCG.
“Sad je naredni korak da se ta tehnička dokumentacija kompletira, da kažem da je to već u nekoj završnoj fazi i da Ministarstvo unutrašnjih poslova izabere način kako će sprovesti nabavku tog sistema”, objašnjava direktor Direktorata za saobraćajMiroslav Mašić.
Još nije poznato koliko će sistem stacionarnih radara koštati ali se pretpostavlja da će to biti nešto manje od 10 miliona eura. Međutim, iskustvo zemalja koje ih imaju, poput Bosne i Hercegovine, govori da se ovi sistemi isplate za otprilike godinu dana. Po evropskoj metodologiji računanja, troškovi koji se javljaju zbog izgubljenih života odnosno teških povreda u saobraćajnim nezgodama, su enormno visoki za državu.
“Po poginulom idetri miliona, po teško povrijeđenom pola miliona i po nezgodi sa materijalnom štetom oko 40.000 eura. Pošto je broj stradalih i teško povrijeđenih u Crnoj Gori značajno viši u odnosu na države Evropske unije to je kod nas iznosilo za 2024. godinu 8% budžeta. Oko 400 miliona eura su ti troškovi izračunati na osnovu te evropske metodologije”, objašnjava Mašić.
A kakve efekte možemo očekivati nakon postavljanja stacionarnih radara?
“Smanjenje procenta saobraćajnih nezgoda, smanjenje poginulih i teško povrijeđenih. Neka iskustva nam pokazuju da je otprilike broj saobraćajnih nezgoda poslije postavljanja stacionarnih radara i radarskih sistema u prosjeku, zapravo on je u opsegu u istraživanjima, negdje između 7 i 70%. U prosjeku je to negdje oko 35%. Kada su u pitanju poginuli tu je još bolja statistika. Da kažemo prosječno negdje se očekuje 50% manje poginulih da imamo na putevima”, kaže Boško Matović.
Sistem kojeg će činiti stacionarni radari i komandni centar opremljen najsavremenijim IT uređajima, u kojem će pripadnici Uprave policije obrađivati podatke, između ostalog mjeriće i prosječnu brzinu kretanja vozila na određenim dionicama puta. Nakon usvajanja izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja u Skupštini biće raspisan tender za nabavku i postavljanje uređaja, a naši sagovornici, koji su članovi radne grupe za realizaciju ovog projekta, očekuju da do kraja ove godine sistem stacionarnih radara profunkcioniše.
RTCG
