U svijetu tehničkih nauka, gdje još uvijek dominiraju muškarci, sve je više žena koje svojim znanjem i posvećenošću pomjeraju granice. U ovom intervjuu razgovaramo s mladom inženjerkom elektrotehnike iz Rožaja, koja je svoj profesionalni put gradila istrajnošću, inicijativom i željom za stalnim učenjem. Govori nam o izazovima tokom studija, radu na značajnim projektima, položaju žena u tehnici, ali i o vezi sa rodnim gradom i vizijama za njegov razvoj.
foto: privatna arhiva
1. Kada i kako ste odlučili da se bavite elektrotehnikom? Šta Vas je inspirisalo?
Maida Kurtagić: U srednjoj školi imala sam širok spektar interesovanja koja su me vodila u različitim pravcima, a među njima je bila i ideja o školovanju van Crne Gore, ali sam vremenom odustala od te ideje. Iako sam znala da će to biti neki od tehničkih fakulteta, odluku o smjeru Energetika i automatika donijela sam prije samog upisa. To je bio pravac koji sam doživljavala kao perspektivan i izazovan, i ni u jednom trenutku nisam promijenila mišljenje. Elektrotehnika, i inženjerstvo uopšte, svakodnevno nas uči novim pristupima i rješenjima, prati savremene trendove, mijenja se, a s druge strane bazira se na preciznosti i tačnosti.
2. Koji su najveći izazovi sa kojima ste se susreli tokom studija elektrotehnike?
Maida Kurtagić: U početku studija, kao i svim studentima, najveći izazov je bio privikavanje na novu sredinu, samostalan život i život sa mnogo više obaveza i odgovornosti. Na samim studijama, bilo mi je potrebno vrijeme da se adaptiram na nove navike i obaveze budući da nisam imala nikog poznatog na fakultetu. To je svakako zahtijevalo dosta odricanja i posvećenosti, ali jednom kad napravite organizaciju tako da uskladite sve obaveze na fakultetu i privatni život, postavite prioritete, onda postane puno lakše.
3. Kako je izgledao Vaš put od završenih studija do zaposlenja u Podgorici?
Maida Kurtagić: Nakon završenih studija, kao i većina mladih inženjera, osjećala sam se poletno i entuzijastično, tako da sam ubrzo po završetku pripravničkog staža počela da tražim izazovniji posao koji će mi omogućiti da stečeno znanje primjenjujem u praksi i nadograđujem. Moj prvi korak je bio prijava na Zavod za zapošljavanje u Rožajama, ali se ubrzo pokazalo da u tom periodu nije bilo perspektive za elektro inženjere. Samoinicijativno sam odlučila da stupim u kontakt s nekim privatnim kompanijama u Podgorici za koje sam smatrala da pružaju kvalitetno i profesionalno okruženje. Firma u kojoj i sad radim je jedna od rijetkih koja je prepoznala inicijativu u tom trenutku, i tako je krenuo moj razvojni put. Smatram da je jako bitno pokazati inicijativu i proaktivnost, jer su to karakteristike koje prave razliku na dosta velikom tržištu rada.
4. Na kojim projektima trenutno radite i šta Vam je u profesionalnom smislu najveći izazov?
Maida Kurtagić: Trenutno sam fokusirana na završnu implementaciju projekta unaprjeđenja energetske efikasnosti u javnim objektima u Crnoj Gori koji je investicija Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore i Njemačke razvojne banke. To je projekat koji je od izuzetnog značaja za praćenje potrošnje energenata i smanjenje troškova, kao i emisije ugljen-dioksida. S druge strane, radim i na finalnoj pripremi autorskog rada za ovogodišnju manifestaciju Dana elektro inženjera u organizaciji Inženjerske komore Crne Gore.
U profesionalnom smislu, mislim da mi je najveći izazov organizacija radnih obaveza i postavljanje prioriteta. Nekada su rokovi jako kratki, nekad nepotrebno dugi u zavisnosti od faza projekta tako da je potrebno pravovremeno isplanirati i napraviti dobru organizaciju.
foto: privatna arhiva
5. Da li smatrate da se Crna Gora dovoljno ulaže u inovacije i tehničke nauke?
Maida Kurtagić: Smatram da Crna Gora ima veliki potencijal u brojnim oblastima, ali da ulaganja pretežno idu sporo. Konkretno kada je riječ o tehničkim naukama, čini mi se da su rezultati naših studenata i mladih inženjera prevazilaze ulaganja u nauku i inovacije. Tu su i profesori sa Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici koji su jako cijenjeni u svijetu upravo zbog svojih radova i istraživanja kojima doprinose nauci, kao i brojni mladi ljudi koji se samostalno usavršavaju u zemlji i inostranstvu, a koji bi trebali da imaju veću podršku na tom putu. S toga je jako bitno pružati im uslove u kojima mogu da stvaraju i doprinose.
S druge strane, treba biti realan u pogledu ulaganja i naših kapacicteta jer su ona neophodna u svim oblastima, ali vjerujem da bi takva praksa ulaganja i podrške novim idejama, tehnologijama i start-upovima pospješila istraživanja i podstakla brojne mlade talente da se povezuju sa kolegama iz inostranstva, donose novitete kod nas, nadograđuju ih i čine društvo tehnološki naprednim.
O ženama u tehnici
6. Elektrotehnika je i dalje pretežno muška struka. Kako ste se Vi snašli u tom okruženju?
Maida Kurtagić: Tačno je da se uglavnom na žene u elektrotehnici gleda kao na rijetku pojavu, ali se posljednjih godina mijenja svijest o toj rodnoj podjeli u struci. To se može vidjeti po broju mladih inženjerki i studentkinja na tehničkim fakultetima kojih je sve više. Što se mene tiče, u trenutku kada sam se zaposlila, bila sam prva ženska osoba, a ujedno i najmađi član kolektiva, tako da mislim da sam se dobro snašla. I dalje je često na nekim događajima ili projektima da su žene manje zastupljene, ali ja smatram da svaki moj korak naprijed ili uspjeh otvara put nekim drugim ženama ili djevojkama da lakše napreduju, isto kao što su neke druge žene prije mene to činile.
7. Da li ste se susretali sa predrasudama kao žena u inženjerskom sektoru?
Maida Kurtagić: Ne bih mogla da kažem da nisam. Iako se nisam susrela sa direktnim neprimjerenim komentarima, svjesna da je bilo sumnje u moje sposobnosti, naročito na početku studija i karijere. Nažalost, naše društvo je još uvijek pretežno patrijarhalno, pa se znanje i sposobnosti žena često dodatno moraju dokazivati bez obzira na profesiju. Iako ne dolazim iz porodice koja pravi rodne razlike, nisu me takve situacije obeshrabrile, naprotiv, služile su mi kao motivacija da trudom i znanjem gradim svoj profesionalni put. Ono što me raduje je što primjećujem da žene sa integritetom već sad mijenjaju svijest i otvaraju put za ravnomjernije uslove budućim generacijama i želim im svima puno uspjeha.
8. Kakav savjet biste dali mladim djevojkama koje razmišljaju da upišu tehničke fakultete?
Maida Kurtagić: Moj savjet mladim djevojkama je da budu uporne i istrajne. Tehnički fakulteti zahtijevaju dosta posvećenosti, vremena i uloženog truda, ali se ne treba plašiti jer je to na kraju za svakog individualno iskustvo. Prednost tehničkih fakulteta je što, bez obzira na potrebnu preciznost, svako razvija svoju logiku i ne mora pratiti šablon u učenju kao što je na nekim drugim fakultetima. Ukoliko vjerujete u sebe, a uz to imate podršku najbližih ljudi oko sebe, sigurna sam da svaka djevojka može postići sjajne rezultate i ne treba od tih ideja odustati. Na kraju, lijep je osjećaj biti djevojka u tehnici.
O rodnom gradu i povratku
9. Rožaje je Vaš rodni grad – koliko Vam znači i koliko često mu se vraćate?
Maida Kurtagić: Rožaje je moja polazna tačka u svemu. Tu su mi roditelji, porodica i prijatelji, tako da se često vraćam, a kafa u bašti ili na terasi je moj omiljeni ritual. Uprkos svim nedostacima koje mali gradovi na sjeveru imaju, kada se osvrnem na period djetinjstva i tinejdžerskih dana, mislim da drugi grad ne bih birala jer su upravo odatle počela moja prva putovanja sa folklorom i upoznavanje s drugim kulturama, oblici građanskog aktivizma kroz omladinske inicijative i organizacije, učenja jezika i sve lijepe uspomene.
10. Da li ste nekada razmišljali o povratku u Rožaje i doprinosu lokalnoj zajednici kroz struku?
Maida Kurtagić: Rado bih se odazvala svakoj inicijativi koja bi bila korisna za Rožaje, naročito ukoliko je to u oblasti kojom se bavim i u kojoj mogu da doprinesem. Što se tiče povratka, trenutno su veći poslovni izazovi u centralnoj ili južnoj regiji, ali svakako da bih razmislila ukoliko bi se takva prilika stvorila.
11. Kako vidite potencijal razvoja Rožaja u oblasti obnovljivih izvora energije i digitalizacije?
Maida Kurtagić: Rožaje već decenijama eksploatiše drvo kao sirovinu za ogrijev i preradu, a to značajno utiče na promjene ekosistema i klime. Zbog toga bi prelazak na obnovljive izvore energije trebao da bude prioritet, a budući da Rožaje ima mnogo sunčanih dana u godini, ima i veliki potencijal u proizovdnji solarne električne energije. Takvi projekti su već aktuelni i mislim da bi trebalo iskoristiti momenat da bi se što više iskoristio potencijal.
Kada je riječ o digitalizaciji, u potpunosti podržavam transformaciju društva u digitalno, a na kraju, to su i trendovi koji se nameću i koji se moraju ispratiti. Mislim da Rožaje mora raditi mnogo posvećenije i jače na digitalizaciji i digitalnoj pismenosti, i obrazovati stanovništvo već od malih nogu. To su procesi koji u krajnjem olakšavaju svakodnevne poslove i pojednostavljuju brojne procedure, a štite i životnu okolinu i štede vrijeme.
O perspektivama i budućnosti
12. Kako vidite budućnost elektrotehnike u Crnoj Gori – koje su ključne oblasti za razvoj?
Maida Kurtagić: Elektrotehnika obuhvata široku oblast u kojoj su energetika, elektronika, telekomunikacije i računari, a to znači da je povezana sa jako puno srodnih grana. U tom smislu, mislim da će se elektrotehnika razvijati u dva pravca – jedan je oblast energetike koja je jedan od naših najvećih resursa, a druga oblast jesu računari i neizbježna vještačka inteligencija. Njena primjenjivost u gotovo svim sferama života omogućava veliki prostor za istraživanja i unapređivanja, tako da ćemo u budućnosti sigurno gledati njenu sve veću primjenu. Voljela bih da vidim i neki inovativan projekat s primjenom vještačke inteligencije u Crnoj Gori.
13. Da li razmišljate o usavršavanju ili radu u inostranstvu?
Maida Kurtagić: Da, to bi svakako bilo nešto što bi mi značilo, budući da noviteti uglavnom dolaze iz većih industrijskih centara, ali za sad nemam konkretne planove u tom smjeru.
14. Postoji li neki projekat ili ideja koju biste voljeli da realizujete, a još niste?
Maida Kurtagić: Da. Iako nije usko povezano s mojom strukom, zaista bih voljela da vidim napredak Crne Gore kada je riječ o ekologiji i zaštiti životne sredine. Ovako lijepa država zaslužuje veću brigu o prirodi i okruženju, tako da očekujem da će se u narednim godinama više raditi na tome. Ranije sam na lokalnom nivou imala neke inicijative na tu temu i rado bih opet učestvovala na takvim projektima. Osim toga, interesantne su mi ideje o dobijanju energije iz otpada, tzv. biogoriva. To bi bili neki zanimljivi projekti na kojem bih rado učestvovala.
Lični aspekti i motivacija
15. Šta Vas najviše motiviše u svakodnevnom radu?
Maida Kurtagić: Motiviše me pronalaženje nekih novih pristupa i rješavanje netipičnih zadataka. U inženjerstvu je to možda i suština, ali svakim danom se nešto novo razvija i postaje dio tržišta, tako da me kao motivacija drže učenje noviteta, njihova primjena i rješavanje zagonetki.
16. Kako provodite slobodno vrijeme i da li imate hobije koji su u suprotnosti s tehničkom strukom?
Maida Kurtagić: Nemam ekstremnih hobija, ali imam više različitih interesovanja. Po prirodi sam ekstroventna, pa sam često s porodicom i društvom, a sve slobodne prilike koristim za putovanja. Bavila sam se ranije folklorom, učestvovala na brojnim seminarima, bila član raznih organizacija, tako da su putovanja i druženja od ranih godina obilježila moje odrastanje. Ispunjava me posmatranje kako ljudi na različitim geografskim dužinama i širinama imaju drugačije percepcije na iste pojave, svakodnevnicu i generalno koliko se pristupi životu razlikuju. Uživam u fotografijama i često s putovanja izrađujem fotografije kako ne bi ostale zaboravljene. Osim toga, zainteresovana sam i za politiku, najviše u zemlji, ali i u svijetu. Mislim da je to nešto što nam određuje kvalitet života i jako je važna tema.
17. Koja Vam je najveća životna lekcija koju ste naučili kroz inženjerski rad?
Maida Kurtagić: Nešto što sam naučila kroz ovaj posao, a čini mi se da je primjenjivo i u životu, je da rješenje za sve postoji, a onda i da upornost pomiješana sa strpljenjem ključ svakog uspjeha. Rezultati ni za šta ne dolaze preko noći, tako je bitno biti istrajan i strpljiv, a rješenje za sve sigurno postoji i velike su šanse da ga je neko prije vas već pronašao.
foto: privatna arhiva
Intervju je realizovan u okviru projekta “Unapređenje medijske pismenosti i medijskog izvještavanja o rodnoj ravnopravnosti” koji u partnerstvu realizuju NVU “IKRE” Rožaje i NVO “Mrav” Rožaje kao dio regionalnog projekta “Naši mediji”.
Projekat je podržan od strane Instituta za medije Crne Gore kao nacionalnog koordinatora, uz finansijsku podršku Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.
