Komisija za dodjelu Književne nagrade „Zaim Azemović“ Centra za kulturu Rožaje saopštila je da je laureat za 2025. godinu pisac Afan Latić, kojem je nagrada pripala za zbirku priča „Pod oštrim uglom“. Odluku je donijela komisija u sastavu: mr Dženisa Mujević (predsjednica), mr Alma Jašarević i mr Besim Habibović.
Kako se navodi u obrazloženju, komisija je pažljivo razmotrila veliki broj kvalitetnih rukopisa pristiglih na konkurs, ocjenjujući njihovu umjetničku vrijednost, originalnost i doprinos savremenoj književnosti.
Zbirka „Pod oštrim uglom“ izdvojila se kao najuspjelija, prije svega zbog „dubine promišljanja i originalnog pristupa temama koje se čine mnogo puta ispričanim“. Latić spaja elemente realnog i fantastičnog, dokumentarnog i mitskog, pojedinačnog i kolektivnog, stvarajući djelo koje reflektuje ključne odlike postmodernističke poetike.

Komisija naglašava da autor razgrađuje tradicionalne narativne obrasce i gradi priču na fragmentarnosti, slojevitosti i polifoniji. Zbirku karakteriše prelaz između neoromantičarskog i brutalno realističnog, a istina se prikazuje kao „samo još jedan sloj, perspektiva ili fragment svjedočenja“.
Posebno su istaknute priče „Ogledalo“ i „Čiča“.
Priča „Ogledalo“ predstavlja, kako se navodi, izuzetno kreativnu kompozicionu inovaciju – recipijenti će je u potpunosti razumjeti tek ukoliko „na njenoj polovini postave ogledalo“, čime se stvara efekat reverzibilnosti i dvostruke percepcije.
Priča „Čiča“ vodi čitaoca u sferu magijskog realizma, tradicije u kojoj su stvarali Markes, Borhes, Austrijac i Sijarić. Latić, prema mišljenju komisije, uspješno koristi folklorne motive i lokalne mitove da bi oblikovao slojevitu priču u kojoj istina nikada nije apsolutna, već proizlazi iz sjećanja, ličnog doživljaja i predanja.
U drugom dijelu zbirke dominira introspekcija, uz modele psihološke proze koji podsjećaju na Dostojevskog i Džojsa. Unutrašnji monolozi, memoarski tonovi i fragmenti misli stvaraju „unutrašnju hroniku“ likova i pripovjedača.
Sa jezičko-stilskog aspekta, zbirka je prepoznata po heterogenosti – od kolokvijalnog do esejističkog izraza – kao i po originalnim metaforama i jezgrovitoj rečenici. Komisija navodi da djelo posjeduje „živi ritam“ i estetsku cjelovitost koja ga čini laureatom ovogodišnje nagrade.
Na kraju saopštenja, komisija napominje da pojedina prijavljena djela nijesu ispunila formalne uslove konkursa.
Selma Husović




