Susjedne države Albanija i Bosna i Hercegovina su nam prijateljske države i mi moramo to oslikati kada je u pitanju postavljanje ambasadora, kazao je juče u Skupštini Crne Gore potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On je tako odgovorio na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Abaza Dizdarevića zbog čega još nijesu imenovani diplomatski predstavnici u ovim zemljama, iako se zalagao za proširivanje diplomatske mreže.
– Znamo da je ona u funkciji pune efikasnosti države, u zaštiti njenih interesa i da ste na tom putu imenovali određen broj ambasadora. Koliko se sjećam sa posljednje sjednice Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, čak dvije trećine ambasadora je imenovano, ali ostaje pitanje zašto naši najbliži susjedi nijesu dobili adekvatna rješenja. Takođe bi se moglo postaviti pitanje zašto Njemačka još nema ambasadora Crne Gore, jer smatram nedopustivim da od 1. januara 2021. godine nemamo našeg predstavnika u jednoj od najznačajnijih članica Evropske unije – naveo je Dizdarević u svom pitanju.
AMBASADORI
Ibrahimović je bio saglasan da je popuna ambasadorskih mjesta „jedan od prioriteta njegovog resora“.
On je s ponosom istakao da su za njegovog mandata imenovani ambasadori u Srbiji, na Kosovu i u Hrvatskoj. Takođe je rekao da „pokušavaju da poprave nešto što se skupljala više godina“.
– U pravu ste da su nam susjedne Albanija i Bosna i Hercegovina prijateljske države i moramo to oslikati kada je u pitanju postavljanje ambasadora. Ali, sa druge strane, hajdemo da se saglasimo: imamo dobre odnose, gdje je problem – upitao je šef diplomatije.
On je, pak, insistirao na tome da građanima pojasni proceduru izbora i postavljenja ambasadora.
– Znate da je to, prema zakonu i prema Ustavu, ipak nešto u što bi trebalo da su uključene sve najvažnije institucije u državi. Dakle, svi imaju ne samo ulogu, nego i odgovornost – ukazao je Ibrahimović.
Ibrahimović je podsjetio da je u diplomatskoj mreži „za 16 mjeseci popravljeno ono što nije moglo da se uradi u prethodnih pet godina“, te da će „dati snažan doprinos“ rješavanju pitanja, kao i što je to učinjeno sa 15 ambasadora i jednim generalnim konzulom.
– Mislim da u MVP-u postoje kvalitetni ljudi da obavljaju funkciju ambasadora u ovim zemljama – kazao je Ibrahimović, uz najavu skorih imenovanja diplomatskih predstavnika i u Njemačkoj, Grčkoj te Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i otvaranje ambasade u Bernu i kancelarije u Luksemburgu.
No, Dizdarević nije bio zadovoljan odgovorom ministra vanjskih poslova, barem onim dijelom koji je napismeno dobio, jer u njemu nije navedeno zbog čega se stalo u imenovanju ovih ambasadora.
– Vi znate da je država tokom predsjedavanja Poljske imala problem, jer nije imala ambasadora u Varšavi u tom periodu kad je ta zemlja odlučivala o potencijalnom proširenju Evropske unije. I to je porazno. Ono što sam želio dobiti od vas jeste adresiranje problema, a sada ste to i rekli. Ako sam razumio, ne postoji dobra komunikacija između predsjednika države i Vlade. Očigledno da parlamentarna većina nema mogućnost da dobije saglasnost za ambasadore. I vrlo je upitno ono što se komentariše u javnosti: da li će to biti profesionalci iz Ministarstva vanjskih poslova ili nacionalno podobne osobe. Da li čekamo nekog kvalitetnog Bošnjaka za imenovanje u Bosni i Hercegovini ili Albanca za ambasadora u Albaniji, te hoće li to biti opet pitanje političke trgovine – konstatovao je Dizdarević.
TURSKA
Prvo u nizu pitanja upućenih Ibrahimoviću imao je Ivan Vuković, takođe iz DPS-a, koji je zahvalio šefu diplomatije što se pojavio jer, kako je naveo, njegove pojedine kolege izbjegavaju da se pojavljuju u Skupštini i na saslušanjima na sjednicama odbora, te da time „daje pozitivan primjer“.
Njegovo pitanje odnosilo se na odluku Vlade o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske, ukazujući da je to „tema koja interesuje kompletnu crnogorsku javnost“, i da je izazvala dosta interesovanja.
– Uz brojne pozitivne aspekte koje sa sobom nosi boravak stranaca u Crnoj Gori, ponekad se manifestuju i negativne implikacije, kakvoj smo nažalost svjedočili prije nekoliko dana. I upravo su negativni događaji najčešće povod za odgovor države u smislu refleksije i preispitivanja elemenata vizne politike – citirao je Vuković odgovor Ibrahimovića, dodajući da ni on nije potpunosti zadovoljan dobijenim, zbog čega je zatražio više detalja u parlamentu.
– Želim da mi kažete kakav je Vaš odnos prema ovome i kako ste glasali na Vladi kada je to pitanje bilo na dnevnom redu. Ako ste se saglasili sa premijerom Milojkom Spajićem znači da uviđate razloge zbog kojih je ova mjera bila neophodna. A ako nijeste podržali inicijativu, po svoj prilici mislite ono što misli i većina nas u opoziciji – kazao je Vuković.
Podsjetio je i na niz spornih informacija i posljedica, poput hitnog privremenog ukidanja bezviznog režima za državljane Turske, te „lova“ na Turke širom Podgorice i Crne Gore.
– Umjesto da stanu tome na put, Vlada i premijer doprinose atmosferi koja je u mnogome podsjećala na onu u osvit ratova na prostoru biviše Jugoslavije. Ko će biti odgovoran za posljedice? Očigledno nam nije bitno, barem ne ljudima koji su danas na vlasti – naveo je on.
Vuković je, takođe, podsjetio da je Turska jedna od globalno politički najuticajnijih država, da je dokazano prijateljska zemlja, saveznica u NATO, najveći investitor u Crnoj Gori sa skoro 100 miliona eura ulaganja samo u ovoj godini…
– Očigledno imamo ljude koji Tursku gledaju kroz prizmu Osmanskog carstva u 18. i 19. vijeku. Šta ćemo da radimo sa našim ljudima koji direktno zavise od odnosa dvije države, sa 650 pacijenata koji su vezani za turske klinike, studenti, poslovni ljudi, dijaspora i šta ako se uvedu recipročne mjere? Ovo doživljavam kao najveću kompromitaciju državne politike u posljednjih nekoliko godina – naveo je poslanik DPS-a.
Ibrahimović je odmah ukazao da su odnosi Turske i Crne Gore „toliko snažni da ih nijedna odluka, niti incident ne može ugroziti“.
– Jasan je moj stav po ovom pitanju, kao i stav Bošnjačke stranke. Nijesmo glasali za odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima državljanima Turske. Zvao sam i premijera i ministra unutrašnjih poslova i direktora policije te večeri. Tražilo se rješenje. Svjedočili ksenofobiji. Te noći nam je poslata poruka da nešto ne radimo dobro, ni vlast, ni opozicija, a da one snage koje ne podnose različitost i šire mržnju rade dobar posao za njihov interes, ali poguban za Crnu Goru – izjavio je Ibrahimović.
On je podsjetio na susrete sa turskim zvaničnicima koje je proteklih dana imao u Crnoj Gori i u Turskoj, uključujući i razgovore sa kolegom Hakanom Fidanom, te poruku tamošnjeg predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da želi da Crna Gora „riješi pitanja i nastavi putem na kojem je ogroman prostor za svjetliju i bolju saradnju“.
– Na osnovu moje posjete, ozbiljnosti turske diplomatije i dobrih odnosa mogu poslati dobru vijest da ćemo i ovaj problem brzo riješiti. Optimista sam, a to podgrijavam svime onime što sam imao na bilateralnom razgovoru u Istanbulu – poručio je Ibrahimović.
On očekuje da će nas nemila dešavanja naučiti mnogo čemu, prije svega da čuvamo prijateljstvo.
Iako saglasan sa većinom rečenog, Vuković je podsjetio ministra vanjskih poslova da je on sada na potezu i da već na sljedećoj sjednici Vlade treba da „pozove na odgovornost ljude koji su manipulisali informacijama i izazvali sve ono što se dešavalo prethodnih dana“.
– Neki funkcioneri vlasti i na državnom, i na lokalnom nivou su aktivno učestvovali u raspirivanju vjerske i nacionalne mržnje. Gospodine Ibrahimoviću, Vi sa sljedbenicima te ideologije sjedite u istoj Vladi. To je osnovni problem. Ne možete sa šovinistima, nacionalistima, neprijateljima svega drugog i drugačijeg, sa onima koji gledaju na muslimane, Albance i sve druge nacionalne i vjerske manjine u Crnoj Gori kao na potencijalne neprijatelje, graditi evropsku i građansku Crnu Goru – zaključio je Vuković.
