Zemlje u Istočnoj Evropi i Zapadnom Balkanu, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju, Gruziju i Ukrajinu, podijeljene su oko novih planova Evropske unije koji bi omogućili državama kandidatima da uđu u blok sa ograničenim pravima glasa, piše Politico.
Prijedlozi, kojima je cilj olakšati odlučivanje u proširenoj EU, izazvali su debatu o tome da li novi članovi treba odmah da uživaju puna prava ili da prihvate privremena ograničenja. Dok su Albanija i Gruzija pokazale spremnost na ovu ideju, Crna Gora i Ukrajina insistiraju na punom članstvu prema važećim pravilima.
Očekuje se da će Evropska komisija u narednim mjesecima predstaviti detaljne planove, dok lideri procjenjuju balans između proširenja i očuvanja efikasnosti procesa odlučivanja u EU.
Zemlje koje godinama čekaju da se pridruže EU podijeljene su oko planova koji se pripremaju u Briselu da im se omogući članstvo bez uobičajenih punih prava glasa.
Među nekoliko nacija u Istočnoj Evropi i Zapadnom Balkanu koje čekaju da uđu u blok, pojavljuje se podjela oko uslova vezanih za njihove aplikacije. Neki insistiraju da treba da dobiju sve prednosti bloka, dok su drugi zadovoljni samo što sjede za stolom.
Da bi se umirile zabrinutosti postojećih članova da bi veća EU otežala donošenje jednoglasnih odluka, Evropska komisija razmatra mogućnost da novim članovima prava glasa budu data tek nakon što EU preuredi način svog funkcionisanja.
Ovaj potez bi otežao pojedinačnim zemljama da koriste svoje parvo veta i spriječio bi da politike budu sabotirane. Sada novi članovi odmah dobijaju puna prava glasa, kao što je bio slučaj kada je posljednja zemlja koja se pridružila EU, Hrvatska, ušla 2013. godine.
Među ovim pravima koja bi mogla biti privremeno ograničena je i pravo novih članova da blokiraju sankcije, kao i druga pitanja koja sada zahtijevaju da sve zemlje EU budu saglasne. Navigacija oko prijetnji vetom od populističkih vlada u Mađarskoj i Slovačkoj pokazala se kao dugotrajan proces za lidere.
Perspektiva članstva bez punih prava glasa izaziva mješovite reakcije među zemljama kandidatima.
Edi Rama, premijer Albanije, koja je sada otvorila pregovaračka poglavlja kroz koja će morati da prođe, rekao je za POLITICO da su mjere “dobra ideja” i da bi njegova zemlja čak prihvatila da neko vrijeme nema svog komesara u Briselu.
Albanija, rekao je, ne želi da izazove volju velikih osnivača poput Francuske i Njemačke. “Na kraju krajeva, oni su odrasli u porodici koji donose važne odluke,” rekao je, dodajući da je jedna prednost za manje članice EU to što, ako veće zemlje “pogriješe”, to nije krivica novih članova.
Salome Zurabišvili, posljednja direktno izabrana predsjednica Gruzije, rekla je da je dugo zagovarala ovakav potez u razgovorima sa zvaničnicima EU. Njena funkcija je ukinuta od strane vladajuće stranke Gruzijski san u potezu koji je Brisel osudio, a pregovori o pristupanju sada su stali zbog upozorenja o nazadovanju demokratije.
“Kao mala zemlja, vrlo je jasno da nam je interes da budemo dio zajednice, porodice i da učestvujemo u programima koji čine EU, a nimalo da budemo ravnopravni donosilac odluka kao zemlje koje su bile na početku ove organizacije i mnogo su moćnije”, rekla je Zurabišvili za POLITICO. “Mislim da je vrlo logično ako želite imati organizaciju koja može efikasno donositi odluke”.
Moldavija, čija je aplikacija za članstvo povezana sa Ukrajinom, rekla je da želi da vidi detalje prijedloga.
“Spremni smo da preuzmemo odgovornosti u ranoj fazi i pozdravili bismo priliku da učestvujemo i pomognemo u oblikovanju ovih diskusija”, rekao je visoki moldavski zvaničnik, kome je odobrena anonimnost da govori otvoreno. “U isto vrijeme, puno članstvo, sa jednakim pravima i punim učestvovanjem u odlučivanju EU, mora ostati jasan i konačni cilj”.
Ukrajina, koja je sprovela široke reforme u okviru procesa pristupanja čak i dok se suočava sa agresijom Rusije, bila je nevoljna da podrži ovu ideju.
“Ako govorimo o članstvu u EU, ono mora biti potpuno,” rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u novembru.
Crna Gora, zemlja kandidat najdalje na svom putu pristupanja, takođe insistira da nema potrebe mijenjati uslove pod kojima joj je dodijeljeno članstvo i očekuje da završi proces provjere ove godine.
“Činjenica je da je EU već imala 28 članica,” rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović za POLITICO. “A trenutno imamo 27 zbog Brexita. Dakle, u tom smislu, ako Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine, onda je odgovor [na pitanje da li su potrebne reforme] ne, zar ne? … Ali ovo je definitivno pitanje na koje trebaju odgovoriti lideri EU.”
Plan o smanjenim pravima glasa iznesen je krajem prošle godine od strane zvaničnika i pro-EU vlada da se unese dinamika u proces proširenja koji je blokiran od strane Mađarske i još nekoliko prijestonica zbog straha da bi mogao donijeti neželjenu konkurenciju za lokalna tržišta ili ugroziti sigurnosne interese. Mađarska je više puta prijetila vetom protiv pristupanja Ukrajine EU.
Komesarka za proširenje EU Marta Kos rekla je za POLITICO da će konkretni prijedlozi biti predstavljeni “u februaru ili martu”.
Dodala je da “potpuno novi element” stvara novu hitnost: “Imamo spoljne destruktivne sile koje bi željele da ne uspijemo, one rade protiv naših zemalja kandidata, ali mi smo glavni cilj”.
Plan će morati da bude detaljno razrađen od strane Komisije prije nego što bude predstavljen nacionalnim liderima i vjerovatno razmatran na budućim samitima Evropskog savjeta, kao i procijenjen od strane pravnika kako bi se vidjelo kako se uklapa u osnivačke ugovore EU.
Dok su kandidati duboko uključeni u reforme potrebne za članstvo u bloku, Kos je rekla da još ima posla da se uvjere postojeći članovi da će biti uspostavljene dovoljne zaštite.
“Pregovori su tehnički dio; moramo uzeti u obzir politički dio, koji su države članice”, rekla je.
