U toku je Premijerski sat na kome predsjednik Vlade Milojko Spajić odgovara na pitanja poslanika. Početak Premijerskog sata bio je zakazan u 13 časova i počeo je sa sat vremena zakašnjenja.
Tok sjednice:
Knežević: Crna Gora postala sastavni dio crvene Hrvatske; Spajić: Odluka o isplati logorašima u Morinju ne postoji
Lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića interesuje da li je Vlada donijela odluku o isplati ratne odštete “navodnim logorašima” u Morinju od 17 miliona eura.
Knežević je od Spajića tražio da mu, ako je Vlada donijela tu odluku, dostavi listing glasanja.
“Od kad ste Vi na čelu Vlade Crna Gora je postala sastavni dio crvene Hrvatske”, rekao je Knežević.
Premijer je kazao da takva odluka ne postoji.
Kaluđerović: Kada će Crna Gora dobiti Amber Alert
Poslanicu Socijalističke narodne partije Slađanu Kaluđerović interesuje kada se mogu očekivati prvi konkretni koraci ka uspostavljanju sistema javnog upozoravanja građana u kriznim situacijama, uključujući i mehanizam za nestalu djecu Amber Alert.
Spajić je rekao da je napravljena studija izvodljivosti na temu temu, a poseban izazov je rješavanje pitanja zakonskih i podzakonskih akata kako bi se otvorio prostor za impleentaciju.
“Takav projekat bićerealizovan kroz saradnju sa evropskim partnerima, a politička podrška je neupitna”, rekao je kratko Spajić.
Nurković: Šta je sa projektom tunela Rožaje – Peć
Potpredsjednik Skupštine iz Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitaće Spajića o dinamici realizacije projekta tunela Rožaje – Peć.
“Možete li precizno saopštiti da li se projekat tunela Rožaje – Peć trenutno nalazi u fazi idejnog rješenja, izrade projektne dokumentaeije, pripreme za izgradnju ili neke druge faze i koji su dalji konkretni koraci u njegovoj realizaciji”, dodao je Nurković.
Spajić je rekao da taj projekat nije van fokusa, ali da je potrebno na kosovskoj strani stvoriti pretpostavke da bude realizovan. Naglasio je da izgradnja auto-puta na sjeveru otvara prostor da se sagradi dionica do peći.
“Tada će se iz Podgorice moći do Peći za sat vremena, a to je dalje prostor za povezivanje Podgorice sa Nišom, Sofijom, Istanbulom… Mi smo otvoreni za sve korisne projekte”, rekao je Spajić.
Spajić: Građani traže konkretne rezultate
Premijer je odogovorio da građani traže konkretne rezultate. U vrijeme kada je SD bio na vlasti 2019. godine, kazao je, minimalna zarada bila je ispod 193 eura a ta stranka bila je dio fedalnog pokreta.
“To je fedualni poredak. To je na granici sa robovlasništvom. Da nekoga platiš 193 eura za 40 sati rada. Ja govorim činjenicama”, rekao je Spajić.
On je podsjetio da je danas minimalna zarada za one sa srednjim obrazovanjem 600, a za visokoškolce 800 eura.
“A kad je bila 2019. godina? Pita li se iko kako su građani mogli da izdrže taj feudalizam”, kazao je premijer.
On je rekao da nikada više minimalna zarada neće biti 193 eura.
Mugoša: Da li stope rasta naše ekonomije oko tri odsto godišnje garantuju dugoročnu održivost
Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je Spajića da prokomentariše činjenicu da je prošlogodisnji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih 11 godina (izuzimajući korona godinu – 2020.)
“Da li stope rasta naše ekonomije oko tri odsto godišnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana”, dodao je Mugoša.
Bogdanović: Ko su bili dobinici crnogorske tranzicije, a ko gubitnici
Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović pitao je premijera da li je Vlada spremna da pred Skupštinom i građanima jasno i na osnovu zvaničnih podataka odgovori ko su bili stvarni dobinici crnogorske tranzicije, a ko njeni stvarni gubitnici.
“Da li će Vlada saopštiti koji su pojedinci, firme i interesne strukture u periodu tranzicije ostvarili najveću korist kroz privatizacije, državnu pomoć i druge oblike ekonomskog privilegovanja, a ko je sa druge strane platio cijenu takvog izdajničkog modela vođenja države”, dodaje se u pitanju Bogdanovića.
On pita i da li Vlada posjeduje ili će izraditi zvaničnu analizu koja bi, na osnovu mjerljivih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, pokazala ko je u tranziciji sticao ogromnu imovinu i ekonomski uticaj, a ko je ostajao bez posla, sigurnosti i perspektive.
Spajić je rekao da dok su se neki bavili 17. i 18. vijekom, kriminalci nijesu imali problem da međusobno sarađuju, dok je država tapkala u mjestu.
“Uvijek iza svakog nacionalizma ima jedan bankovni račun, koji u tišini radi i prima novac. To se više neće dešavati, fokus je na ekonomskim reformama i jačanju životnog standarda”, rekao je Spajić.
Spajić: Govorili da ćemo prodati EPCG
“Bez prodaje EPCG povećali smo penzije. Mi znamo kako, vi niste znali”, kazao je Spajić.
Spajić je rekao da je URA prvo tvrdila da programa Evropa sad 2 nema i da ga neće biti, a kada je predstavljen, govorili su da nije održiv, te da će se, da bi se finansirao, prodati Elektroprivreda Crne Gore, povećati PDV, smanjiti penzije.
“Pa gdje je ta prodaja EPCG? Gdje su ti ‘koruptivni ugovori”, rekao je Spajić.
Spajić je rekao da za razilku od populističkog pristupa ranije vlade, aktuelna izvršna vlast je dokazala da im je standard građana na prvom mjestu.
“I da sve programe predlažemo sistemski i kroz jasne i održive politike”, rekao je Spajić.
Konatar: Zašto ne podržava povećanje svih penzija
Predsjednik Kluba poslanika Građanskog pokreta URA Miloš Konatar pitaće Spajića zašto Vlada ne podržava povećanje penzija svim penzionerima za 40 eura i minimalnih penzija sa 450 na 490 eura.
On je istakao da je u Crnoj Gori 130.000 penzionera, a danas je dio tih ljudi na protestu u Rožaju.
“Meni je žao što ljudi koji su gradili ovu zemlju moraju da bolje uslove traže na ulici od Berana, Rožaja, Bijelog Polja, Podgorice…”, kazao je Konatar, uz poziv premijeru da primi na razgovor predstavnike penzionera.
Spajić: Veliki benefiti
Premijer je u pisanom odgovoru naveo da međudržavni sporazumi sa Francuskom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima omogućavaju saradnju sa renomiranim kompanijama poput EDF-a i MASDAR-a.
“To je prvi veliki benefit, jer imamo podršku onih koji su u svjetskom vrhu. Na taj način imamo šansu da ubrzamo realizaciju projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije, posebno važnih imajući u vidu strateško opredjeljenje Crne Gore ka dekarbonizaciji. Ovakvi aranžmani mogu doprinijeti i dugoročnoj stabilnosti cijena električne energije za građane i privredu, što je od presudnog značaja za ukupni investicioni ambijent u državi, ali i snažan ekonomski rast. Sporazum predstavlja okvir saradnje, dok će dinamika realizacije zavisiti od konkretnih projekata, njihove pripremljenosti i ekonomske opravdanosti. Na nama je da ponudimo kvalitetne projekte i stvorimo uslove za njihovu realizaciju, a Sporazum u tome pomaže kao osnova”, kazao je Spajić.
Kako je rekao, Vlada će kroz adekvatne mehanizme upravljanja rizicima obezbijediti zaštitu interesa Crne Gore, uključujući faznu realizaciju projekata, pažljivu procjenu partnera i diversifikaciju investicionih izvora.
Đurović: Koje koristi i rezultate očekujete od međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i UAE
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitao je premijera koje koristi i rezultate očekuje od međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
„Kako Vlada sagledava potencijalni uticaj aktuelnih dešavanja na Biiskom istoku na dinamiku i sigurnost realizacije projekata planiranih ovim sporazumom“, dodao je Đurović.
Nikolić: Pitajte Stojovića kakva je bila spoljna politika DPS-a u tom periodu
“Laže granje ne drži”, ako se neko prepoznao, prepoznao se. Putin je tada bio rado viđen gost u svim zapadnim zemljama, kod Merkel, adresama u Vašingtonu…”, rekao je Nikolić.
Nikolić je Spajiću poručio da pita svog poslanika Gordana Stojovića, da mu kaže kakva je bila spoljna politika DPS-a u tom periodu.
“Kako zemlja koja pregovara sa Rusijom može da postane članica NATO-a?”, upitao je Nikolić.
Nikolić je rekao da premijer podmeće i plasira neistine, navodeći da je DPS uveo zemlju u NATO i trasirao put ka EU. On je rekao da Crna Gora nema predsjednika Vlade, i ova kuća nema domaćina.
“Vi nećete dostojanstvo otići sa političke pozornice. Vi nastavljate da obmanjujete javnost. Vi ste danas u Vladi sa ljudima koji su govorili da im je Vladimir Putin predsjednik. Jeste li ih to pitali? Kada to s njima raspravite, možete da s nama otvarate pitanja iz prošlosti”, rekao je Nikolić.
On je rekao da Crnoj Gori treba ozbiljna debata.
“Ozbiljna debata traži ozbiljnog premijera”, zaključio je Nikolić.
Spajić: Da li je DPS ucijenjen od Rusije, kroz sporazum sa Jedinstvenom Rusijom rekli da neće ići u EU ako je to mimo ruskih interesa
Premijer je rekao Nikoliću da je pitanje od koga su preuzete određene obaveze u DPS-u kroz ovaj sporazum sa ruskom partijom.
“Možda su u DPS-u ucijenjeni od Rusije? Možda ruske tajne službe prijete da obajve cijeli sporazum? Vi ste se 2011. godine obavezali kroz taj sporazum da nećete ući u EU ako je to suprotno interesima Ruske Federacije. To sadrži taj sporazum. To sada i radite u parlamentu. Mi to nećemo dozvoliti. Mi sada vodimo Crnu Goru u prvacu EU”, rekao je Spajić.
On tvrdi da je lažna verzija tog sporazuma data zapadnim partnerima.
“Vjerovatno im prijete da će objaviti taj sporazum. Odatle opstrukcija evropskih zakona u parlamentu”, rekao je Spajić.
On je naglasio da mlađa ekipa u DPS treba da odbaci politiku podjela, ističući da sve snage treba da se okrenu evropskoj budućnosti zemlje.
Nikolić: Nepoštovanje prema građanima
Nikolić je ocijenio da je ovo odgovor koji pokazuje nepoštovanje prema građanima.
“Nije tema DPS jer je vladao do 2020. godine, već je tema djelovanje aktuelne vlasti. Mi smo vodili proces NATO i EU integracija dok su neki ljudi ovdje palili NATO zastave. Mi smo napravili neke greške zbog kojih su nas građani poslali u opoziciju. Sad ste vi na tapetu. Sad se vama izriče ocjena”, istakao je on.
Spajić: Jeste li vidjeli šta sadrži sporazum kojo je DPS podtpisao 2011. sa Jedinstvenom Rusijom
“Imam možda jedno atipično pitanje za poslanika Nikolića. DPS je 2011. godine potpisao sa Jedinstvenom Rusijom sporazum o saradnji. Da li ste vidjeli taj sporazum. Jeste li vidjeli šta on sadrži i šta predviđa? Kada odgovorite na to pitanje, rado ću da dodam sva svoja saznanja o tom sporazumu”, rekao je Spajić.
Nikolić: Hoćete li podnijeti ostavku ako Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja
Predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pitao je Spajića hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom (EU) do kraja godine.
Nikolić je rekao da je nedavno boravio u Briselu sa Ivanom Vukovićem i Jasminom Bojadžićem i tvrdi da u Briselu svi vide da je parlamentarna većina i klimava i nepouzdana i nesolidna, ali da je geostrateško političko opredjeljenje da se proces integracija gura do kraja.
“Veoma se cijeni što je opozicija uradila u prethodne dvije i po godine i nema ni govora da neko navodno opstruira proces integracija u završnoj fazi”, rekao je Nikolić.
Spajić: Situacija je jako ozbiljna
Spajić je odgovarajući na pitanje Čarapića kazao da je ovo najbitnija tema za građane.
“Danonoćno pratimo situaciju i tražimo mjere da ublažimo krizu. Živimo u jako nesigurnom svijetu. Osim Ormuskog, u Jemenu Huti najavljuju da će zatvoriti još jedan prolaz i zaista, situacija je jako ozbiljna. Država Crna Gora je nastupila jednom od najjačih mjera u Evropi i samim tim imamo jednu od najnižih cijena dizela u Evropi. Za koji dan možda bude i najniža. Time smo oduzeli sebi važan izvor prihoda, ali smo stvorili jak fiskalni okvir i možemo da pomognemo građanima tokom jedne velike krize”, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima država uradila sve što je mogla.
On je rekao da su neki lideri u regionu najavili da cijene dizela mogu da idu na 2,6 eura po litru.
Dodao je da očekuje da se situacija na Bliskom istoku ubrzo riješi.
“Cijena eurodizela u Srbiji iznosi 1,81 eur/l, u Hrvatskoj 1,73 eur/l, u Sjevernoj Makedoniji 1,39 eur/l, u Sloveniji 1,56 eur/l, u Albaniji, u kojoj cijena nije u potpunosti regulisana, litar dizela iznosi oko dva eura, a u Bosni i Hercegovini, koja takođe nema regulisano tržište, cijena dizela po litru varira između 1,6-1,7 eura. Šire posmatrano, Crna Gora je, sa aktuelnom cijenom dizela od 1,57 eur/l i benzina Eurosuper 95 od 1,52 eur/l, među nekoliko zemalja u Evropi sa najnižim cijenama naftnih derivata, što potvrđuje da su mjere Vlade dale konkretan rezultat. Da zaključim, Crna Gora trenutno ima jednu od najnižih cijena goriva u Evropi i stabilnost snadbijevanja za razliku od nekih država koje su bile prinuđene da uvode mjere ograničavanja točenja goriva”, kazao je Spajić.
Čarapić: Kakav je efekat mjera
Šef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić pitao je Spajića kakav efekat mjera koje je Vlada preduzela radi ublažavanja rasta cijena goriva, da li su planirane dodatne mjere, kao i kakve su cijene naftnih derivata u Crnoj Gori u poređenju sa državama regiona.
“Svjedočimo globalnom poremećaju cijene nafte što se održava na situaciju u našoj zemlji. U odnosu na period prije početka sukoba na Bliskom istoku cijene su porasle i Vlada je ovdje preuzela određene mjere kako bi reagovala na situaciju kod nas”, kazao je Čarapić.
Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković rekao je da Skupština ima 81 poslanika, ali u stvarnosti, više od tri mjeseca ima 80 poslanika. On je istakao da je predsjednik Državne izborne komisije DIK Nikola Mugoša imenovan za sudiju Ustavnog suda, DIK nije funkcionalan, a svakako se bira nova Centralna izborna komisija.
“Teoretski, može da se desi rezultat glasanja 40:40. Šta je dvotrećinska većina? Klub Bošnjačke stranke traži da se ovo pitanje što prije i konkretno, sistemski riješi”, rekao je Nurković.
Poslanik SD-a Boris Mugoša pitao je predsjednika Skupštine Andriju Mandića da li je tačna informacija da nije raspisan javni pozis izbora jednog člana Agencije za audio-vizualne medijske usluge, kao i da li je tačna informacija da nije raspisan javni poziv izbor četiri člana Savjeta radio-televizije Crne Gore.
“Poziv je raspisan danas”, kazao je kratko Mandić.
Pitanja za Spajića:
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitaće Spajića šta će Vlada uraditi za povrat imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.
Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi pitaće u kojoj je fazi projekat otvaranja graničnog prelaza Ckla – Zogaj sa Albanijom.
Nezavisnu poslanicu Radinku Ćinćur interesuje da li Vlada planira izgradnju gasovoda kroz Crnu Goru i kuda je planirana trasa gasovoda.
„Kakav je trenutni status tog projekta? Da li je zajedno s tim projektom planiran i projekat LNG terminal i gasne elektrane u Baru? Da li je tačno da Vlada planira da radove povjeri japanskoj kompaniji JERA, o čemu je potisan Memorandum o saradnji na gasnom forumu u Milanu“, pitaće Ćinćur Spajića.
Izvor: CDM
