JU Zavičajni muzej ”Ganića kula”Rožaje, je od.13.12.2025.godine, bogatija za dva izuzetno rijetka i vrijedna arheološka nalaza/predmeta sa jednog od najznačajnijih antičkih lokaliteta u Crnoj Gori i jedine, do sada, otkrivene fortifikacije na teritoriji rožajske opštine – stare rožajske tvrdjave ”Izlit”.
- Vrh strelice I-III v.n.e
- Rimski prsten I-III v.n.e
Ove izuzetne muzealije dobili smo kao poklon našeg sugradjanina Aladina Rahića, koji ih je pronašao na ovom važnom lokalitetu. Izuzetno cijenimo njegov čin velikodušnosti da ih pokloni rožajskom muzeju.
Dati predmeti smještaju Rožaje u jednu od najstarijih naseobina sjevera Crne Gore.
Takođe, osim što obogaćuju arheološku zbirku Zavičajnog muzeja, ovi predmeti šire istorijski kontekst ljudskih naseobina ovog dijela Crne Gore, pružajući potentno istraživačko tlo multidisciplinarnih naučno-stručnih istraživanja ( od arheologije, arhitekture, istorije, istorije umjetnosti, etnologije, antorpologije itd). Istovremeno, omogućavaju posjetiocima da se bliže upoznaju sa istorijom Rožaja, o kojoj se do sada malo znalo, iako je Rožaje od davnina plijenilo pažnju raznih istraživača.
Još jednom, ovim putem želimo da se zahvalimo darodavcu, na ovom, za nas, neprocenjivom poklonu.
Nadjeni predmeti upotpunjuju dosadašnje rezultate istraživanja o staroj rožajskoj tvrdjavi i njenoj ulozi i značaju u istoriji Rožaja. Postaju dio naslijedja kojim ćemo se ponositi, dijeleći ga sa sadašnjim i budućim generacijama, kao zajedničko svjedočanstvo prošlosti.
Smatramo svojom profesionalnom i moralnom obavezom da javnost obavijestimo o nekoliko važnih činjenica u vezi lokaliteta na kojem su predmeti pronađeni.
Imajući u vidu činjenicu da je Rožaje stara naseobina , da ima bogatu ali nedovoljno izučenu istorijsku prošlost, da se o istoriji Rožaja prije Turaka malo zna, to sam shodno Strategiji razvoja muzejske djelatnosti, kao tadašnji direktor JU Zavičajni muzej ”Ganića kula”, u cilju formiranja arheološkog odjeljenja i razvoja muzejske djelatnosti, smatrao da treba što prije arheološki rekognoscirati područje Rožaja i okoline, a nakon toga sprovesti u zavisnosti od finansijskih sredstava osnivača i drugih finansijera, prva u istoriji Rožaja sistematska arheološka istraživanja, radi adekvatne naučne valorizacije kulturno-istorijske prošlosti i različitih kulturoloških uticaja.
Prvo arheološko rekognosciranje je organizovala JU Zavičajni muzej”Ganića kula” iz Rožaja u saradnji sa Polimskim muzejom iz Berana, Ministarstvom kulture Crne Gore i Upravom za zaštitu kulturnih dobara sa Cetinja.
U cilju očuvanja i zaštite nepokretnih kulturnih dobara opštine Rožaje, podnijeli smo 26.12.2012.godine, inicijativu br.137/12, za uspostavljanje zaštite utvrdjenja “Izlit”, iznad Ganića krša, kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju.
Stručna služba Uprave za zaštitu kulturnih dobara je 25.02.2013.godine, , razmotrila i prihvatila inicijativu br.02-685/2012-2, zahtjev za uspostavljanje zaštite utvrdjenja “Izlit”, kao nepokretnog dobra, shodno članu 19.Zakona o zaštiti kulturnih dobara, čime su se stekli uslovi za utvrdjivanje kulturne vrijednosti nepoketnog dobra.
Moram ovom prilikom podsjetiti, da sam kao tadašnji direktor ustanove, autor i inicijator idejnog i metodološkog koncepta, aplikacije projekta br.213/13, odobrenog na period od pet godina od Ministarstva kulture i medija Crne Gore ( 02.12.2013.godine, od Vlade Crne Gore 26.12.2013, ugovor br.50/14 od 19.03.2014), u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Dobijena podrška Ministarstva kulture i medija Crne Gore omogućila je sprovodjenje prvih, u bogatoj i burnoj prošlosti Rožaja, sistematskih arheoloških istraživanja i konzervatorskih radova radi naučne valorizacije, očuvanja kulturnih dobara i različitih kulturoloških uticaja. Takođe, dati projekat je bodovan prilikom sticanja mog stručnog zvanja muzejskog savjetnika, i u istom sam učestvovao kao član stručnog tima u prve tri kampanje istraživačkih sezona.
Medjutim, u zadnje tri kampanje izostavljen sam iz stručnog tima, i to bez profesionalnog obrazloženja i bez ijedne primjedbe na moj dosadašnji rad, rezultate ili metodologiju.
Smatram da takav pristup ozbiljno narušava principe naučnog rada, ugrožava kontinuitet istraživanja i otvara prostor za zloupotrebe koje kulturna baština ne smije trpjeti.
Želim jasno da naglasim, moj cilj nije polemika, niti politizacija, već ukazivanje na potrebu da se arheološki i svi drugi javni projekti vode transparentno i isključivo na osnovu zasluga i profesionalne stručnosti.
Gradina je kulturno dobro od nacionalnog značaja i ne smije postati instrument dnevne politike. Kao autor projekta i dalje stojim na raspolaganju institucijama, kolegama i javnosti. Ne optužujem nikoga lično.
Ističem samo činjenice: izostavljen sam bez stručnog i profesionalnog obrazloženja, odnosno, bez ikakvog obrazloženja.
Smatram da je materijalna kultura značajnija od bilo kakvog političkog nadmetanja i instrumentalizovanja.
Odluka je očigledno bila politička/institucionalna. Moj cilj nije personalizacija problema, već ukazivanje na princip -naučni projekti moraju biti vodjeni adekvatnim stručnim kriterijumima. Ovo ne iznosim isključivo iz lične potrebe da javnost upoznam s mojim slučajem, jer cijenim da sličnih ima mnogo u mojoj i drugim porfesijama. Moje reagovanje je i radi tih kolega koje se nisu osmjelile javno iznjeti izazove profesionlane svakodnevice.
Pored svega navedenog i dalje sam spreman da doprinesem projektu. Moj interes je zasnovan na pravu, pravdi I zaslugama, adekvatna zaštita i valorizacija ” Gradine”, i nastavak istraživanja na naučnim i stručnim osnovama, te da nastavim rad na”Gradini”, u skladu sa naučnim principima i profesionalnom odgovornošću koju ovaj lokalitet zaslužuje.
Do naučnih rezultata dolazi se timskim radom, a neprincipijelno mijenjanje stručnog tima može dovesti do pogrešnih interpretacija.
U javnom je interesu da se uspostave jasni kriterijumi za rad stručnih timova, da se odluke obrazlažu, a projekti kulturne baštine zaštite od svih vrsta animoziteta, politikantstva ili bilo kakvih neprofesionalnih uticaja- istakao je u saopštenju dostavljenom medijima kustos- muzejski savjetnik mr Sadik Dacić.
