Zločin u Štrpcima nije dio formalnog obrazovnog sistema Crne Gore, čime se ostavlja prostor za zaborav i revizionizam, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), uz apel da se teme ratnih dešavanja 90-ih uvrste u nastavne programe.
Danas se navršavaju 33 godine od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) iz voza na relaciji Beograd – Bar, koji je prisilno zaustavljen u stanici Štrpci, oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, a potom ih mučili i ubili.
Saradnica na programima u CGO Maja Marinović rekla je da istraživanje te organizacije iz 2024. pokazuje da 42,2 odsto mladih ne zna ili odbija da odgovori da li su u Crnoj Gori počinjeni ratni zločini, dok je među onima koji su odgovorili potvrdno 45,6 odsto čulo za zločin u Štrpcima.
„Obrazovne institucije treba da uključe teme ratnih dešavanja 90-ih u programe na svim nivoima, kako bi se doprinijelo kulturi mira i poznavanju sudski utvrđenih činjenica“, smatra Marinović.
Ona smatra da je odluka Vlade Crne Gore o isplati novčane naknade porodicama civilnih žrtava, uključujući porodice žrtava otmice u Štrpcima, korak ka priznavanju odgovornosti države, ali da ne može zamijeniti punu istinu i pravdu.
Marinović je podsjetila da će, prema odluci Vlade iz 2025. godine, 16 porodica civilnih žrtava dobiti po 100 hiljada EUR.
„Materijalna satisfakcija je važna, ali ne oslobađa državu obaveze da obezbijedi djelotvorne istrage, kontinuiranu potragu za nestalima, procesuiranje odgovornih i memorijalizaciju ratnih zločina“, ocijenila je Marinović.
Ona je kazala da je Komitet Ujedinjenih nacija za prisilne nestanke 2025. godine pozvao Crnu Goru da izmijeni Krivični zakonik i definiše prisilni nestanak kao posebno krivično djelo sa dugim rokom zastarjelosti.
Marinović je dodala da su usvojene Smjernice za potragu za nestalim osobama i Strategija za istraživanje ratnih zločina za period 2024–2027, ali da njihovi efekti zavise od dosljedne primjene.
CGO je u martu 2025. objavio publikaciju Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori: Slučaj Štrpci, koja sadrži sudsku dokumentaciju i analitički pregled tog predmeta.U znak sjećanja na žrtve, cvijeće će danas biti položeno u deset sati kod spomen-obilježja na Pobrežju u Podgorici i u 13 sati u Bijelom Polju.
Iz CGO-a su podsjetili da su za zločin u Štrpcima vođeni krivični postupci u tri države – Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini (BiH) i Srbiji. Pravosnažno je osuđeno deset osoba, dok su tri osuđene pred Višim sudom u Beogradu u ponovljenom postupku na ukupno 25 godina zatvora, ali presuda još nije pravosnažna.
U Crnoj Gori je 2003. godine Nebojša Ranisavljević pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Zločinom je komandovao Milan Lukić, predvodnik paravojne jedinice „Osvetnici“, koji je pred Haškim tribunom osuđen na doživotni zatvor za niz zločina počinjenih u Višegradu tokom rata. Sud BiH ga za zločin u Štrpcima tereti od 2019. godine.
