Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici
INVENCIJA LJUDSKOSTI
Podgorica, Spomen-park, Pobrežje, 11. juli, 9.30 h
Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine utvrđen je Rezolucijom koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 23. maja 2024. Crna Gora je bila među državama članicama UN koje su podržale rezoluciju.
Genocid u Srebrenici počinile su tzv. Vojska RS, pod komandom Ratka Mladića i drugih oficira proisteklih iz nekadašnje JNA, gdje je u masovnom pokolju brutalno ubijeno više od 8.000 nenaoružanih civila. Zarobljeni civili, muškarci i dječaci, ubijani su sistematski, na različitim lokacijama, u i oko Srebrenice, a njihova tijela pokopana u brojne primarne i sekundarne masovne grobnice, kako bi se prikrio zločin. U isto vrijeme, približno dvadeset i pet hiljada žena deportovano je sa ovog područja. Broj srebreničkih žrtava nije konačan, a do danas su potvrđene 8.372 žrtve. Na mezarju u Potočarima do sada su ukopane 6.772 žrtve. Na dženazi 11. jula 2026. biće sahranjeni posmrtni ostaci još deset novoidentifikovanih žrtava genocida.
Zločin genocida nad Bošnjacima desio se u oblasti koja je prethodno, rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, proglašena sigurnom zonom UN, slobodnom od bilo kojeg oružanog napada ili bilo kojeg drugog neprijateljskog akta. U tišini, pred očima Evrope, više dana su na stratišta odvođeni i sistematski ubijani nenaoružani civili.
Tokom rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu počinjeni su mnogi drugi masovni i sistematski zločini nad bošnjačkim civilnim stanovništvom, u Prijedoru, Višegradu, Zvorniku, Sarajevu i drugim mjestima. Međutim, Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju masakr u Srebrenici kvalifikovali su kao akt genocida. Za zločine počinjene u Srebrenici osuđena su 54 pojedinca, na ukupno 781 godinu zatvora i 5 doživotnih kazni.
Genocid u Srebrenici ostavio je trajne i neizbrisive posljedice na preživjele, članove porodica žrtava, državu Bosnu i Hercegovinu, kao i na region. Odnos prema zločinu genocida uticao je i nastavlja da oblikuje odnose država regiona, proces suočavanja sa prošlošću i trajnog pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije. Pokušaji revizionizma, negiranje zločina i relativizacija genocida, te glorifikacija zločinaca, uprkos protoku vremena i međunarodnim i nacionalnim naporima, tome snažno doprinose.
Rezolucijom Generalne skupštine države članice, UN sistem i ostali pozvani su da obilježe Međunarodni dan, poštuju žrtve genocida iz 1995. godine i preduzimaju odgovarajuće obrazovne mjere i aktivnosti u cilju podizanja svijesti javnosti o događaju. Države članice pozvane su da čuvaju i poštuju utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici, uključujući kroz obrazovni sistem, i djeluju u pravcu prevencije negacije genocida i njegovog ponavljanja u budućnosti.
Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori tradicionalno organizuje skupove obilježavanja i sjećanja na genocid u Srebrenici. Naši predstavnici redovno prisustvuju dženazi u Potočarima. U Crnoj Gori, zajedno sa partnerima iz nevladinog sektora i prijateljima i saradnicima iz regiona, organizujemo tribine, predavanja i skupove kojima podsjećamo na genocid u Srebrenici i potrebu trajne memorijalizacije. Ukazujemo da je ukupna javnost u multietničkoj Crnoj Gori u obavezi da doprinosi suočavanju sa prošlošću, kroz trajno podsjećanje na genocid u Srebrenici, te da se, kroz javne medije i obrazovni sistem, mora edukovati o nepobitnim istorijskim činjenicama i potrebi kažnjavanja svih počinilaca i nalogodavaca.
Ukazujemo i na preuzetu obavezu institucionalnog kažnjavanja svakog negiranja genocida i sprječavanja revizije prošlosti. Smatramo da crnogorske institucije nijesu uradile dovoljno da nepobitne činjenice o genocidu u Srebrenici postanu dio obrazovnog sistema, te da se u školskim udžbenicima nađu sadržaji koji podsjećaju na ovaj događaj. Mlade generacije ne smiju odrastati bez znanja o dešavanjima u Srebrenici i jasne poruke da svaki zločin, a posebno genocid, mora biti kažnjen, kako se nikome i nikada ne bi ponovio.
Želimo da Crna Gora kao društvo multietničke demokratije, na putu evropskih integracija i vladavine prava, ima odgovorniji institucionalni odnos prema ovom događaju.
U Parku „Civilnih žrtava ratova 1991–2001“ u Podgorici, na Pobrežju, prigodnim programom, obraćanjima, učenjem Fatihe, minutom ćutanja i polaganjem cvijeća, tradicionalno ćemo 11. jula podsjetiti i obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, zajedno sa našim partnerima, prijateljima i svim ljudima dobre volje.
