Crnogorska dijaspora godišnje kroz doznake pošalje u zemlju između 900 miliona i milijardu eura, ali njen investicioni potencijal još nije u potpunosti iskorišćen.
Ovo je u intervjuu za Bankar ocijenila državna sekretarka u Ministarstvu dijaspore Dženana Kuč.
Dodaje da interesovanje za ulaganja raste, posebno na sjeveru Crne Gore, gdje se otvaraju manji biznisi, grade proizvodni i stambeno-poslovni objekti i razvijaju projekti povezani sa turizmom, dok bi dodatni podsticaj trebalo da donesu novi Zakon o saradnji sa dijasporom, planirana Kancelarija za povratnike i Dijasporski investicioni fond.
„Jasno je, bez povjerenja u ispravnost državnog sistema nema intenzivnih i dugoročnih ulaganja. Naši ljudi su širom svijeta mučno sticali kapital i znanje i prirodno je da očekuju sigurnost tamo gdje ulažu”, rekla je Kuč.
Koliko novca crnogorska dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru kroz doznake, a koliko se, prema podacima kojima raspolažete, direktno uloži kroz investicije i pokretanje biznisa?
Samo preko doznaka u Crnu Goru godišnje stigne oko 900 miliona do milijardu eura. Taj broj je mnogo veći ako uzmemo u obzir činjenicu da dijaspora i na druge načine ostavlja novac u matičnu zemlju.
Doznake dijaspore utiču direktno na životni standard stanovništva u Crnoj Gori. Taj novac se i dalje dominantno koristi za osnovnu potrošnju, podršku porodicama, obrazovanje, zdravstvene troškove.
Koliki dio investicija dijaspore završava na sjeveru Crne Gore? U koje opštine i privredne oblasti dijaspora najviše ulaže i smatrate li da je taj potencijal dovoljno iskorišćen za razvoj sjevera?
Investicioni potencijal dijaspore još nije dostigao puni kapacitet. No, ohrabruje činjenica da na terenu imamo značajne pomake. Sve više ljudi iz dijaspore planira da ulaže novac u Crnu Goru. Imamo primjere na sjeveru gdje se grade proizvodni pogoni, stambeno – poslovni objekti, otvaraju se ugostiteljski objekti ili se jednostavno pokreću manji biznisi. To nam najavljuje unapređenje našh kapaciteta u ključnim sektorima, prvenstveno, nova radna mjesta, uz to, transfer znanja i inovacija. Zainteresovanost dijaspore za ulaganja na sjeveru raste i sa najavom završetka radova na kapitalnim projektima kao što je buduće skijalište Hajla – Štedim. U kontekstu ove teme moramo istaći da je Crna Gora tek u zadnjih nekoliko godina krenula u intenzivnu rekonstrukciju i adaptaciju putne mreže na sjeveru koja je bila u lošem stanju. Riječ je o jednom od ključnih uslova kako za domaća tako i za strana ulaganja.
Šta se tokom 2026. godine konkretno promijenilo za građanina iz dijaspore koji želi da investira ili pokrene posao u Crnoj Gori? Koju konkretnu pomoć danas može dobiti od Ministarstva?
Početkom godine stupio je na snagu Zakon o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima. Našim sugrađanima koji žive u inostranstvu novi zakon olakšava – registraciju i povezivanje sa institucijama Crne Gore, zatim učešće u programima i projektima koje finansira država, pristup informacijama o pravima i obavezama, zatim, uključivanje u kulturne, obrazovne i privredne aktivnosti u Crnoj Gori i na kraju eventualni povratak i reintagraciju u zemlju jer je zakonom predviđeno formiranje Kancelarije za povratnike koja će pružati različite vidove podrške povratnicima, od administrativne do finansijske. Sličnu ulogu imaće i Dijasporski investicioni fond. Nastojaćemo da od naredne godine, sa novim budžetom, pokrenemo sve servise podrške dijaspori koje čije smo osnivanje predvidjeli usvajanjem novog zakona. Jer, odnos prema dijaspori ustvari je odnos prema samoj državi.
Investitori iz dijaspore često ukazuju na komplikovane administrativne procedure. Koje poreske ili administrativne olakšice država planira za njih i da li se razmatra mogućnost da sve ključne procedure završavaju na jednom mjestu?
Pa to su uglavnom prepreke na koje nam je naša dijaspora stalno ukazivala. To je nešto što je svima nama bilo i te kako vidljivo. To je poruka da se kao društvo moramo pozabaviti suštinskim reformama i u periodu koji slijedi državni aparat učiniti u potpunosti efikasnim, prije svega, moramo pojednostaviti glomazne administrativne procedure koji stoje na putu ne samo komunikaciji sa dijasporom već brojnim drugim aktivnostima u domenu razvoja zemlje.
Evropska unija je tačka susreta sa našom dijasporom. Integracija naše države u sistem razvijenih zemalja ohrabrujuće djeluje na našu dijasporu i osnažuje njihovo povjerenje u naše institucije. Jasno je, bez povjerenja u ispravnost državnog sistema nema intenzivnih i dugoročnih ulaganja. Naši ljudi su širom svijeta mučno sticali kapital i znanje i prirodno je da očekuju sigurnost tamo gdje ulažu. Ulaskom u Evropsku uniju i dostizanjem određenog stepena razvoja mijenjaće se, po automatizmu, i odnos prema dijaspori.
Ministarstvo i lokalne samouprave predstavljaju investicione potencijale crnogorskih opština. Postoje li već konkretni projekti spremni za ulaganja dijaspore, posebno na sjeveru, i možete li navesti neke od njih?
U toku posjeta udruženjima dijaspore i susreta sa pojedincima zapazili smo da naša dijaspora želi da ulaže u svakoj oblasti. Kada je sjever u pitanju u fokusu su sektori privrede koji su usko povezani sa turizmom. Sve više je uspješnih ljudi koji žele da primjere dobre poslovne prakse primijene u rodnom mjestu i na taj način privređuju. Globalni trendovi se mijenjaju, ljudi sve više razmišljaju o kvalitetu života. Velika zarada nije više odlučujući faktor pri pokretanju biznisa. Možemo kao primjer navesti Hrvatsku. Zahvaljujući kvalitetnoj saradnji sa dijasporom u toj državi u toku minule tri godine imaju talas povratka iseljenika. Vraćaju se porodice iz najrazvijenijih zemalja. Kao razloge povratka najčešće navode kvalitet života, sigurnost i želju da im djeca odrastaju bliže tradicionalnim vrijednostima. To je potencijalni izvor demografske obnove. Po srijedi je tipičan obrazac za zemlje koje su prošle intenzivnu fzu emigracije. I Crna Gora ima tu šansu. Posebno sjever, jer naš ljudi koji su proveli dio života u zapadnim zemljama odlično zapažaju benefite manjih sredina, naravno, ako su uređene.
Šta će za Vas biti mjerljiv rezultat politike Ministarstva prema investicijama dijaspore do kraja 2027. godine, veći iznos investicija, više novih firmi, više radnih mjesta ili konkretniji razvoj manje razvijenih opština?
Sa sigurnošću očekujemo mjerljive rezultate koje u na polju ostvarenja krupnih investicija. Otvaranje novih firmi i pokretanje manjih biznisa usloviće otvaranje novih radnih mjesta a sve to će, u konačnom, pozitivno uticati na razvoj manjih sredina, posebno opština na sjeveru. Dobre najave iz dijaspore dolaze paralelno sa napretkom Crne Gore na putu EU integracija, i rekla bih da one nisu samo produkt rada Ministarstva dijaspore već sinergije koja je vidljiva u radu svih aktera koji se trenutno bave društvenim i ekonomskim statusom naše države, uključujući i dijasporu.
Alisa Hajdarpašić
(Bankar)
