Crna Gora može do kraja godine završiti pregovore sa Evropskom unijom (EU), a 2028. je realna godina za članstvo, ocijenio je glavni pregovarač Predrag Zenović.
Zenović je, u razgovoru za „Europuls“ na Radiju Crne Gore, istakao da geopolitika može ubrzati proces evropskih integracija, ali ne može zamijeniti sprovođenje reformi.
On je naveo da nastavak tog procesa vidi i kao jedan od glavnih uslova za očuvanje podrške svih država članica EU.
Govoreći o završnoj fazi pregovora, Zenović je kazao da ne bi govorio o „lakim“ poglavljima, već o manje zahtjevnim i manje obimnim, navodeći da je svako poglavlje koje je Crna Gora zatvorila nakon IBAR-a zahtijevalo rad na usklađivanju, administrativnim kapacitetima i primjeni, prenosi portal RTCG.
Posebnu težinu, kako je rekao, ima oblast vladavine prava.
– Ali činjenica je da je vladavina prava, onako, jedno temeljno pitanje, fundamentalno i za EU i za proces proširenja, i da negdje, posebno u očima država članica, to pitanje, pitanje vladavine prava, dakle sposobnosti države da garantuje ono što je definisano Kopenhagenskim kriterijumima, to najveću težinu nosi u samom procesu – naveo je Zenović.
On je istakao da zbog intenziviranja rada u svim institutcijama sistema koje su zadužene za vladavinu prava postoji osnov za optimizam kada je riječ o zatvaranju poglavlja koja se, prema novoj metodologiji, zatvaraju posljednja.
– I to je i razlog da danas možemo govoriti s optimizmom i o zatvaranju tih pregovaračkih poglavlja koja se, kao što znate, po logici nove metodologije, zatvaraju posljednja. Dakle, da govorimo o Crnoj Gori danas, ne samo kao državi vladavine prava u slovu zakona, nego državi vladavine prava i u standardima, i u praksi, i u bilansu rezultata – rekao je Zenović.
Kada je riječ o narednoj međuvladinoj konferenciji, on nije želio da prejudicira kada će biti održana niti koja će poglavlja tada biti zatvorena.
Zenović je objasnio da Crna Gora, nakon što završi obaveze i pripremi pregovaračka dokumenta, njih upućuje Savjetu EU, koji dalje odlučuje o dinamici.
Govoreći o najavljenim zaštitnim mehanizmima u budućem ugovoru o pristupanju Crne Gore, on je kazao da konkretni predlozi još nijesu poznati i da se o njima vodi šira debata koja se ne odnosi samo na proširenje, već i na buduće reforme same EU.
– Jeste činjenica da je ovo, da ovime počinje nova generacija ugovora, ali ugovori se sklapaju sa konkretnim državama, jednom ili više, u zavisnosti od dinamike proširenja. Crna Gora je pokazala ne samo ovaj izuzetan napredak u vladavini prava o kojem sam govorio, nego i njena spoljna politika je stoprocentno usaglašena sa EU već deceniju unazad. A to je, recimo, jedno od tih pitanja koja se postavljaju kao potencijalno dio tih klauzula – rekao je Zenović.
On je dodao i da je to što ima dobre odnose sa susjedima za Crnu Goru temeljna spoljnopolitička odrednica.
Zenović je kazao da ne vidi mogućnost da Crna Gora kao buduća članica zloupotrebljava pravo veta, ali je ponovio da tek treba vidjeti konkretne prijedloge mehanizama i način na koji će se država prema njima odrediti.
Govoreći o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom i mogućnosti da ona utiču na završnicu pregovaračkog procesa, on je podsjetio da Hrvatska nakon IBAR-a nije glasala za zatvaranje poglavlja 31, ali da jeste podržala zatvaranje 14 drugih poglavlja.
– Mislim da je to važno da kažemo, jer to pokazuje da ima tu itekako prostora za dijalog koji se intenzivno i vodi, da bilateralna pitanja nijesu nešto što automatski treba da preraste u neki vid blokade. Naprotiv, treba kroz evropske integracije tragati za rješenjima koja su na obostranu, i akoćete na opštu korist Evrope – kazao je Zenović.
On je naveo da vjeruje da će taj intenzivan dijalog i rad sa obje strane biti plodotvoran uskoro, u smislu da će voditi i zatvaranju poglavlja 31 i da će se sva pitanja rješavati u duhu onoga što je smisao dobrosusjednih odnosa.
Govoreći o tome koliko trenutne geopolitičke okolnosti mogu uticati na evropski put Crne Gore, Zenović je kazao da je proces pristupanja istovremeno politički, geopolitički i tehnički, ali da bez reformi članstvo nije moguće.
– Globalno gledajući, geopolitika i politika mogu da značajno ubrzaju ili uspore sam proces, ali bez suštinskih reformi, bez rada, prosto nije moguće zamisliti da bilo koja država postane članica EU. Danas, mnogo manje je moguće zamisliti tako nešto nego prije 20, 30 ili više godina. Dakle, Crna Gora reforme sprovodi godinama unazad, uz, naravno, ove tri godine koje se upravo zbog tih definisanih rokova, ambicija, zaista i izdvajaju svojim intenzitetom – kazao je Zenović.
On je istakao je da geopolitika nije dovela Crnu Goru do sadašnje faze, već da je omogućila da reforme budu praćene konkretnim koracima u procesu integracija.
– I nije, dakle, geopolitika dovela Crnu Goru dovde, ona jeste dala priliku da se te reforme nagrade konkretnim koracima integracije, dakle zatvaranjem pregovaračkih poglavlja. Crna Gora je, za nju je formirana jedna radna grupa koja će se baviti ugovorom o pristupanju, ona je danas i dio projekcija višegodišnjeg finansijskog okvira – rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, u tom pogledu geopolitika može da ubrzava stvari, ali to ne može da zamijeni rad na konkretnim reformama, na harmonizaciji, na uspostavljanju institucija i na stvaranju track recorda koji uvjeravaju Komisiju i države članice da ste legitimni i održivi i prosto član jedne takve zajednice.
Izvor: RTCG
