Magistrica Alejna Pepić iz Rožaja, nedavno je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore odbranila master rad na temu oporezivanja bogatstva, sa fokusom na mogućnosti i izazove njegove primjene u Crnoj Gori.
Kako je kazala za Pobjedu, rezultati njenog istraživanja ukazuju da postoji prostor za reforme u poreskom sistemu, ali i da je neophodno dodatno jačanje institucionalnih kapaciteta prije eventualnog uvođenja ovako kompleksnog poreza. Mentor rada bio je doc. dr Damir Šehović.
Pepić je istakla da Crna Gora trenutno nema poseban porez na bogatstvo u užem smislu, već se oporezivanje imovine sprovodi kroz porez na nepokretnosti i određene oblike kapitala. Tema uvođenja sveobuhvatnog poreza na bogatstvo, kako navodi, povremeno se pojavljuje u javnosti, ali bez konkretnih koraka ka implementaciji.
U radu je analiziran savremeni kontekst poreskog sistema i socioekonomskih prilika u zemlji, ali bez preciznih fiskalnih projekcija, zbog ograničenih podataka o ukupnom privatnom bogatstvu i njegovoj strukturi. Nedostatak pouzdanih evidencija imovine, prema njenim riječima, predstavlja jedan od ključnih izazova.
Uporedna analiza pokazuje da prihodi od poreza na bogatstvo u drugim državama najčešće nijesu dominantan dio budžeta, ali mogu biti stabilan dodatni izvor sredstava. Pepić navodi primjere Norveške, Švajcarske i Španije, gdje se ovaj porez primjenjuje uz relativno niske stope i jasno definisane pragove.
Ipak, iskustva pojedinih zemalja ukazuju i na izazove – visoke administrativne troškove, složenost primjene i potencijalni odlazak kapitala. Zbog toga, kako ističe, uspješnost ovog poreza zavisi od njegovog dizajna i ukupnog institucionalnog okruženja.
Kao ključne izazove u Crnoj Gori, Pepić izdvaja nedovoljno razvijene evidencije imovine, procjenu vrijednosti bogatstva, efikasnu naplatu poreza i sprečavanje izbjegavanja poreskih obaveza. Takođe naglašava značaj povjerenja građana u institucije i percepcije pravičnosti sistema.
Preporuka njenog rada je da eventualno uvođenje poreza na bogatstvo bude postepeno, uz jasno definisane pragove i fokus na najbogatije slojeve stanovništva, kao i transparentno korišćenje prikupljenih sredstava.
Rezultati istraživanja javnog mnjenja, sprovedenog u maju 2025. godine na uzorku od 113 ispitanika, pokazuju da oko 52 odsto građana podržava uvođenje ovog poreza. Ipak, prisutna je i zabrinutost zbog mogućeg negativnog uticaja na investicije i ekonomski rast.
Pepić zaključuje da porez na bogatstvo može doprinijeti većoj fiskalnoj pravičnosti i smanjenju socijalnih nejednakosti, naročito ako se prikupljena sredstva usmjere u obrazovanje, zdravstvo i socijalne programe. Međutim, naglašava da njegova efikasnost zavisi od pažljivog dizajna i snažnih institucija.
Izvor: Pobjeda
