RAZGOVOR: Munir Ramdedović, predsjednik Nacionalnog vijeća za strance pri Vladi Luksemburga

Crna Gora bi trebalo da preuzima dobre prakse od uređene države kao što je Luksemburg. Trebalo bi da njeguje svoju multikulturalnost i različitost i da ih tretira kao svoje prednosti, a ne nedostatke - kazao je Ramdedović i dodao da po svaku cijenu treba izbjegavati bilo koji podstrek nacionalizma i stvaranje stereotipa čime se doprinosi polarizaciji društva. Očigledna politička nestabilnost i institucionalna blokada odražava veoma negativnu sliku o Crnoj Gori i može kontraproduktivno djelovati na odnos omladine prema otadžbini kako oni i doživljavaju Crnu Goru, a Luksemburg prihvataju kao domovinu, poručuje Munir Ramdedović, predsjednik Nacionalnog vijeća za strance u Vladi Luksemburga i navodi da u ovoj državi živi otprilike 16.000 građana porijeklom iz Crne Gore, a sličan je broj ljudi iz ostalih republika bivše SFRJ. Ramdedović je u razgovoru za Pobjedu govorio o posebnostima života naših građana u Luksemburgu i prenio utiske sa nedavno održanog sastanka sa predsjednikom Vlade Luksemburga Gzavijeom Betelom. Istakao je da je sa premijerom imao vrlo sadržajan susret, na kojem je bilo riječi i o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori. Utisak premijera Betela, kako nam je prenio, je da je situacija u Crnoj Gori vrlo složena i zabrinjavajuća, imajući u vidu, između ostalog i nefunkcionalnost vitalnih državnih institucija. Premijer Betel je tom prilikom izrazio začuđenost povodom nestabilnog političkog ambijenta u našoj zemlji kao i zabrinutost zbog neizvjesnosti u pogledu budućih dešavanja. Zaključili su da bi prijevremeni parlamentarni izbori bili najbolje i optimalno rješenje, kako bi se stabilizovala društveno-politička slika i deblokirale institucije države.

Negativna slika

Podsjećamo, Ramdedović je i vlasnik Inžinjerskog biroa i agencije za rješavanje administrativnih pitanja u Luksemburgu, bivši predsjednik Evropske dijaspore Crne Gore, osnivač i aktuelni direktor udruženja Kopetavija - Luksemburg - Crna Gora i predsjednik Fondacije „Čovjek ne umire - Ćamil Ramdedović“, koja je sprovela veliki broj projekata u vrijednosti više od pola miliona eura za razvoj Bihora i sjevera Crne Gore. On je u svakodnevnoj komunikaciji sa vlastima Luksemburga, koje čvrsto zastupaju stav da je neophodno imati sluha za želje i potrebe stanovništva kako domaćih državljana tako i stranaca. - Ponosan sam što sam uspio preko Vijeća da identifikujem brojne probleme koji podrazumijevaju i kompleksne administrativne procedure sa kojima se susreću svi stranci, a posebno oni van EU kojima pripadamo i mi iz Crne Gore. Nakon utvrđivanja problema, pristupa se njihovom rješavanju koje se inicira u saradnji sa Vladom Luksemburga - objašnjava Ramdedović. Neke od aktivnosti i inicijativa koje Vijeće preduzima odnose se na izjednačavanje prava za sve strance i po pitanju boravka, rješavanja stambenog pitanja, prava političke angažovanosti, pristupa državnim institucijama, priznavanju diploma, rješavanje socijalnih pitanja, a sve u cilju što jače socijalne kohezije i širenja multikulturalnosti luksemburškog društva jer ova zemlja multikulturalnost doživljava kao veliko bogatstvo.   - Predstavljam interese svih stranaca u Luksemburgu i zalažem se za poboljšanje položaja svih njih, bez obzira na njihovo porijeklo. Međutim, svoje ideje sam bazirao na osnovu iskustva naročito ljudi sa Zapadnog Balkana s kojima sam u stalnom kontaktu - kazao je Ramdedović. Po njegovim riječima, Crna Gora je posebna država u mnogim aspektima. - Politički zvaničnici trebalo bi da djeluju u cilju ekonomskog, i turističkog razvoja, kako bi ona postala destinacija u koju turisti rado dolaze, a investitori rado ulažu. Bio bih vrlo srećan i zadovoljan kada bi se Crna Gora mnogo više isticala po svom prirodnom i turističkom potencijalu, održivom razvoju i povoljnom ekonomsko-socijalnom ambijentu, a ne kao što je trenutno slučaj, kao država u kojoj preovladavaju razmirice i institucionalne blokade usljed konstantnih političkih previranja - ističe Ramdedović. Naglašava da je dijaspora sveprisutna u društveno-političkom životu Crne Gore, kroz različite oblike pomoći, prevashodno podržavajući zdrave i razvojne projekte u cilju valorizacije potencijala sjevera, ali i ostalih regiona. - Crna Gora bi trebalo da preuzima dobre prakse od uređene države kao što je Luksemburg. Trebalo bi da njeguje svoju multikulturalnost i različitost i da ih tretira kao svoje prednosti, a ne nedostatke - kazao je Ramdedović i dodaje da po svaku cijenu treba izbjegavati bilo koji podstrek nacionalizma i stvaranje stereotipa i čime se doprinosi polarizaciji društva. - Ovakve devijacije za posljedicu imaju širenje mržnje i bespotrebne konflikte, nesuglasice i razmirice među stanovništvom, što samo može da emituje negativnu sliku prema svim evropskim i evroatlantskim institucijama i međunarodnim partnerima - kazao je Ramdedović. Nasuprot tome, kada su u pitanju statusne obaveze i odgovornosti stranaca, podsjeća da je Luksemburg ipak jedna od najrazvijenijih zemalja Evrope i svijeta, koja je vrlo stroga u slučaju neispunjavanja zadatih administrativnih obaveza, što može dovesti do negativnih posljedica i ugožavanja boravišnog statusa pojedinca. - Međutim, naši građani se veoma brzo i dobro integrišu u sve sfere luksemburškog društva iako nije nimalo lako ako se zna da se ovdje svakodnevno koristi više jezika. Naša djeca govore, pored maternjeg, i engleski, njemački, francuski, luksemburški i portugalski jezik te stiču neprocjenjiva iskustva i znanja radeći u evropskim institucijama. Ponoviću da je na vlastima Crne Gore da nađe načina i valorizuje taj potencijal koji može imati ključnu ulogu u procesu priključivanja naše zemlje evropskim institucijama. Naša djeca, iako žive na zapadu, jako su privržena svojoj državi Crnoj Gori i dijaspora želi da oni nastave da se i dalje približavaju svojoj zemlji - poručuje Ramdedović. U nastavku razgovora, Ramdedović govori i o ostalim poteškoćama koje mogu imati negativne reperkusije na prilagođavanje građana u Luksemburgu. - Visoki troškovi života, pogotovo cijene nekretnina, vrlo često nezainteresovanost za učešće u socijalnom i društvenom životu, određeni stereotipi kao što su težnja za brzim uspjehom i sticanjem bogatstva, samo su neke od karakteristika koje očekuju strance pa i naše građane prilikom dolaska u Luksemburg - ističe Ramdedović dodajući da Nacionalno vijeće za strance djeluje kao posrednik između stranaca i nosilaca vlasti kako bi pronašli rješenje. Navodi nevjerovatan podatak da u Luksemburgu, dakle zemlji sa najvišim standardom u Evropi pa čak i u svijetu, mnoge obaveze servisira država umnogome olakšavajući život građanima kao na primjer besplatan prevoz u svim javnim transportima uključujući i pogranične gradove je možda jedina država u svijetu koja je obezbijedila taj servis svojim građanima koji žive ili rade u Luksemburgu. Međutim, u pitanju je obostran odnos gdje država brine o svojim stanovnicima, ali i oni sa svoje strane patriotizam iskazuju senzibilnim odnosom prema državi i njenim resursima.

DOMAĆI DRŽAVLJANI I STRANCI

Pominje važnu informaciju koja je korisna našim građanima da je stupio novi zakon u Luksemburgu kojim je normirano da osim domaćih državljana i stranci mogu ostvariti tzv. djelimično biračko pravo u ovoj zemlji, a istovremeno zadržati crnogorsko državljanstvo. - U suštini, predviđa mogućnost glasanja na opštinskim izborima, na dobrovoljnoj osnovi. Svi strani državljani koji se upišu u birački spisak za opštinske izbore u Luksemburgu, zadržavaju pravo glasanja u državama porijekla. Napomenuo bih da stranci porijeklom iz trećih zemalja i ostalih članica EU nemaju pravo glasa na parlamentarnim izborima u Luksemburgu - objašnjava Ramdedović. Za sada, kako dodaje, Nacionalno vijeće nije iniciralo niti je bilo kontaktirano za ostvarivanje određene vrste saradnje sa sličnim tijelima u susjednim državama. - Vaše pitanje me je motivisalo da u skorijoj budućnosti pokrenem odgovarajuću inicijativu za uspostavljanje saradnje sa zemljama u okruženju u cilju razvijanja zajedničkih projekata koji bi valorizovali ekonomske i stručne potencijale naše dijaspore - poručuje Ramdedović koji se ponosi što je porijeklom sa Bihora. - Prirodno bogatstvo biodiverziteta, kulturno-istorijske vrijednosti, kultura življenja i velika mogućnost proizvodnje zdrave hrane i ljekovitog bilja, čini Bihor jedinstvenom, izuzetno privlačnom destinacijom, kako za planinski turizam tako i za prirodno-investicioni potencijal koji posjeduje region Gornjeg Bihora koji nije još uvijek dobro istražen, a koji ima idealne resurse da postane ekološka oaza - poručio je na kraju Ramdedović.