Suljo Mustafić: Odlazak akademika Dževada Jahića ostavlja u jezičkoj nauci trajnu i nenadoknadivu prazninu

Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i predsjedavajući regionalnog Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća 

Suljo Mustafić

 uputio je telegram saučešća porodici i prijateljima akademika Dževada Jahića.

Bosanskohercegovački lingvista, pjesnik i akademik preminuo je danas u 77. godini. Odlazak akademika Dževada Jahića ostavlja u jezičkoj nauci, trajnu i nenadoknadivu prazninu – piše Mustafić. “Njegov rad predstavlja grandiozno zdanje istraživanja, sakupljanja i prezentacije našeg jezičkog nasljeđa. Rječnik bosanskog jezika, sa već objavljenih deset tomova, na kome je dugo, istrajno i marljivo radio, jesu temeljni nacionalni projekat za bošnjački narod u cjelini. Dževad je bio čovjek, pregalac koji je svojim radom zamjenjivao institucije, a intelektualnom odvažnošću nadrastao sve prepreke, stvarajući djelo neprolazne vrijednosti. Imali smo čast i privilegiju sarađivati u više različitih oblasti i uvjeriti se u naučnu veličinu, prijateljski i dobronamjeran odnos ovog skromnog i jedinstvenog čovjeka”, naglasio je Mustafić.

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori i Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća ponosni su na plodnu saradnju i prijateljstvo sa akademikom Dževadom Jahićem koji su, pored ostaloga, rezultirali izlaskom devetog i desetog toma Rječnika bosanskog jezika. “Da mu Bog Uzvišeni bude milostiv i nagradi ga džennetom”, zaključak je telegrama sa potpisom Sulja Mustafića. Jahić je rođen 15. avgusta 1948. godine, piše Klix. Osnovnu i srednju školu završio je u Rogatici. Završio je studije srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1973. Magistarski rad pod nazivom “Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja” odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977. Doktorsku disertaciju pod nazivom “Ijekavskošćakavski govori istočne i jugoistočne Bosne” odbranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu. Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radi od 1975. Godine 1983. biran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Istorijska gramatika i Istorija bosanskoga književnog jezika. Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslovenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta. Područja Jahićevog naučnog zanimanja bila su dijalektologija, istorija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima (Južnoslovenski filolog, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Slavjanskoje slavjanovedenije, Pregled, Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa). Bio je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Osim naučnog, bavio se i književnim radom, a objavio je i više zbirki pjesama. Autor je djela: “Sedra pelinova”, “Trešnjev bunar”, “Vitorin vrijes”, “Ijekavskoštakavski govori istočne Bosne”, “Stakleni mejt”, “Bošnjački narod i njegov jezik”, “Rječnik bosanskog jezika” te ostalih…