Kluba poslanika Demokratske partije socijalista danas će staviti u proceduru prijedlog izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim traže povećanje zarada medicinskih sestara, tehničara i drugih zdravstvenih radnika.
Poslanik dr Elvir Zvrnko na konferenciji za novinare u Skupštini Crne Gore je istakao da u većini država EU kvalitet zdravstvene zaštite mjeri se brojem, znanjem i statusom medicinskih sestara. U Crnoj Gori se o tome govori godinama, ali se suštinski ne djeluje.
“Prijedlog izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji danas stavljamo u proceduru, ima jasan cilj. Da ispravi dugogodišnju nepravdu i diskriminaciju prema medicinskim sestrama, tehničarima i drugim zdravstvenim radnicima. Bez stabilnog i motivisanog kadra nema kvaliteta, nema reforme i nema bezbjednog zdravstva. Ovo nije konačno rješenje svih problema u zdravstvu, ali jeste linija ispod koje država više ne smije da ide”, naglasio je Zvrko.
Kako je istakao, izvještaji evropske komisije za 2024. i 2025. godinu jasno upozoravaju da je država tek umjereno spremna u poglavlju 28. zaštita potrošača javnog zdravlja i da su najveći problemi upravo finansijska održivost sistema i nedostatak zdravstvenog kadra.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crna Gora danas ima oko 3.600 medicinskih i oko 250 akušerskih sestara i babica, što je svega oko šest sestara na 1.000 stanovnika i znatno ispod evropskog prosjeka.
“Državi danas nedostaje najmanje oko 800 medicinskih sestara. I to nije statistika, to je realnost koju građani svakodnevno osjećaju kroz liste čekanja, preopterećene bolnice i umorne zdravstvene radnike”, kazao je Zvrko.
On je naveo da su medicinske sestre stub zdravstvenog sistema i bez njihovog rada nema zdravstvene zaštite, nema reformi i nema sigurnosti pacijenta. Ulaganje u medicinske sestare nije trošak, već osnovni uslov da zdravstveni sistem uopšte funkcioniše.
“Ako ne obezbijedimo dostojanstvene i predvidive zarade, nastavićemo da gubimo kadar, ne samo prema privatnom sektoru, već i prema inostranstvu. Pravedna i predvidiva politika zarada nije luksuz. To je evropski standard i obaveza koju Crna Gora mora da ispuni”, poručio je Zvrko.
Jevto Eraković je rekao da ovaj predlog koji donose u skupštinsku proceduru direktno se odnosi na srednji medicinski kadar, odnosno medicinske sestre i tehničare sa završenom srednjom školom, sa završenom visokom školom i sa završenim specijalizacijama, odnosno master studijama.
“Mislim da su u dosadašnjim platnim razredima bili i te kako diskriminisani i ovo je prilika da zajedno riješimo ovaj problem. Pozivamo sve poslaničke klubove u Skupštini Crne Gore da podrže ovu našu inicijativu. Mislim da je ovo inicijativa koja je ulaganje u budućnost zdravstvenog sistema Crne Gore, jer bez zadovoljnih zdravstvenih radnika ne možete ni očekivati bolji zdravstveni sistem”, kazao je Eraković.
On je naglasio i da se zdravstveni sistem nalazi u žestokoj krizi. Porazan podatak je da se recimo u oblasti vakcinacije Crna Gora danas nalazi na 137. mjestu u svijetu zajedno sa Gvatemalom, Nepalom, zemljama u kojima je zdravstveni sistem na najnižoj mogućoj grani.
“To je crveni alarm i smatramo da prvi korak koji treba da se preduzme jeste povećanje zarada srednjem medicinskom kadru. Naš predlog jeste povećanje koeficijenata sa 9.37, kako je bilo do sada recimo medicinskim sestrama sa završenim master studijama na 12.91. Uglavnom prosječno povećanje plata se kreće od 165.77 eura pa do 315.24 eura. Po važećim rješenjima recimo neto, odnosno startni dio plate za medicinske sestre sa srednjom školom je 616.21 eura. Potpuno vam je jasno da sa ovim primanjima ne mogu da prežive. Naši predlozi su da se ove plate sa 616 eura povećaju na 765.77 eura. Dakle, to je povećanje od oko 25%. Mislimo da je ovo minimum minimuma ispod kojeg se ne smije ići. Proporcionalno sa školovanjem ovog kadra rastu i njihove plate, tako da plata medicinske sestre sa završenim master studijama, njen startni dio ne može biti ispod 1.035 eura”, kazao je Eraković.
Napomenuo je da je ovo konkretna rješenja i da misli da nema nijednog jedinog razloga da parlamentarna većina ne podrži ova zakonska rješenja.
“Ako već tvrde da u budžetu postoje sredstva evo prilike da to i pokažu. A ako već ne mogu da isplaniraju u okviru budžeta, predlažemo da zajedno nađemo rješenja, da eventualno ukinemo broj službenih automobila, da redukujemo službena putovanja, dnevnice i sva ostala privilegija reprezentacija funkcionera i da se okrenemo prema srednjem medicinskom kadru, medicinskim sestrama i tehničarima i povećamo im platu”, poručio je Eraković.
Situacija u pljevaljskoj bolnici teška, veliki broj pacijenta djeca
On se osvrnuo i na situaciju u Pljevljima, situacija u pljevaljskoj bolnici je teška, ima veliki broj pacijenata koji su hospitalizovani, ono što je najkritičnije i ono što je najupečatljivije je da je veliki broj djece.
“Kada imate simbiozu i kumulativno dejstvo virusa koji je danas prisutan u Crnoj Gori, različiti respiratorni virusi i zagađenje koje je nedopustivo i nalazi se na istorijskom maksimumu trenutno u Pljevljima, jedino što je moguće da se što hitnije oglase državni organi i preduzmu odgovarajuće mjere. Pitanje je da li je trebalo pustiti u rad Termoelektranu Pljevlja prije završetka ekološke rekonstrukcije, jer vidimo da je ogroman zagađivač i naravno da su dominantno doprinijeli ovakvoj situaciji. Naš stručni tim je spreman da se uključi i spreman da pomogne i u rješavanju ovog problema”, naglasio je Eraković.
