Vladavina prava ogleda se u stvarnoj nezavisnosti sudova i tužilaštva, u transparentnim i pravovremenim odlukama i u jasnoj poruci da niko ne može biti iznad zakona, poručio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
On je to rekao na konferenciji “Vladavina prava u fiokama pravosuđa?”, koju je organizovala Građanska alijansa (GA).
Kako je naveo, pitanje da li je vladavina prava zaista kamen temeljac sistema Crne Gore ili i dalje u izvjesnoj mjeri ostaje „zarobljena u fiokama” pravosuđa, ne postavlja se da bi nekoga prozivali ili provocirali.
“Već da bismo pokazali spremnost da snosimo odgovornost pred građanima i cijelom našom zajednicom jer vladavina prava ne može ostati samo teorijska kategorija”, dodao je Milatović.
On je istakao da vladavina prava mora da se ogleda u svakom segmentu svakodnevnog života.
“U jednakosti svih pred zakonom, u stvarnoj nezavisnosti sudova i tužilaštva, u transparentnim i pravovremenim odlukama i u jasnoj poruci da niko ne može stajati iznad zakona”, poručio je Milatović.
Prema njegovim riječima, ako ti standardi ostanu samo na papiru, posljedice ne doživljavaju apstraktne institucije sistema, već konkretni ljudi.
“To je građanin koji ne može da dočeka sudsku zaštitu, osoba koja trpi nasilje, radnik kojem se svakodnevno gaze prava ili pripadnik manjinske zajednice koji osjeća da pred zakonom vrijedi manje od drugih”, dodao je Milatović.
On je rekao da se s pravom očekuje da institucije budu otvorene prema javnosti.
“Da preuzimaju odgovornost za svoje obuke, da pokazuju hrabrost kada se suočavaju i da rade dovoljno efikasno, da pravda ne postane samo prazna riječ zbog prevelikog čekanja”, kazao je Milatović.
Sve te vrijednosti, kako je dodao, moraju biti vidljive u sudnicama, u tužilačkim odlukama i u svakodnevnom funkcionisanju pravosudnih institucija.
“Jer ako sve to izostane, ne dobijamo samo slabe institucije, već društvo u kojem ljudi prestaju da vjeruju da se pravda može tražiti na zakonit način”, naveo je Milatović.
Tada se, prema njegovim riječima, najprije povlače oni koji tek treba da grade zemlju.
“Mladi ljudi koji, umjesto da u njoj vide prostor za svoj rad i za svoj glas, u njoj počinju da vide razlog da odu. A kada mladi počnu da svoju budućnost traže negdje drugo, država ne gubi samo jednu generaciju, već polako ostaje bez snage da se mijenja”, dodao je Milatović.
Zato, kako je poručio, pitanje vladavine prava nije apstraktna tema za stručnjake ili za konferenciju, nego vrlo konkretno pitanje.
“Da li će mladi ljudi ovu zemlju doživjeti kao svoj dom ili samo kao usputnu stanicu prije svog odlaska iz nje”, naveo je Milatović.
On je kazao da zato Međunarodni dan ljudskih prava ne smije biti samo simboličan datum u kalendaru.
“Već trenutak u kojem se jasno vidi da nijedno društvo nije završena priča, nijedan sistem nije savršen, ali je svaka hrabra odluka koja jača nezavisnost pravosuđa, svaka otvorena javna rasprava o zlopotrebama i svako iskreno priznanje grešaka, politički čin koji ima težinu i koji može da pokrene društvo naprijed”, rekao je Milatović.
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da Međunarodni dan ljudskih prava, koji se obilježava danas, nije samo dan sjećanja, niti dan podsjećanja, jer je, kako je naveo, notorna činjenica je da je od iskona čovjeku dato da kao ljudsko biće bude slobodan, dostojanstven.
Bjeković je istakao da vladavina prava nije moguća bez poštovanja ljudskih prava i sloboda i obrnuto.
On je rekao da se u raspravama često govori o institucionalnom okviru, o institucijama.
Prema riječima Bjekovića, institucije su te koje svojim djelovanjem treba da osnaže i implementiraju principe za koje se politički svi zalažu.
“A istovremeno dokažu da su spremne za vrijeme koje dolazi i preuzimanje pune odgovornosti, kada će nesmetano komunicirati sa evropskim sudovima i drugim institucijama koje štite evropski pravni poredak i unutar njega neizostavna načela vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i sloboda”, naveo je Bjeković.
On je kazao da ne bi bilo dobro da se standard ljudskih prava stvara i djeluje na različitim osnovama unutar države.
“Naš zadatak je da svi zajedno radimo na jedinstvenim, usaglašenim standardima ljudskih prava, koliko god je naslov teme izazovan samo za jedan dio naše institucionalne stvarnosti. Fioke su sinonim institucionalnog djelovanja i očekivanja javnosti da se obaveza okonča kvalitetno i blagovremeno”, dodao je Bjeković.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka rekao je da je Međunarodni dan ljudskih prava uvijek prilika da se sumiraju pobjede i porazi.
“Odmjerimo broj koraka koji smo napravili u cilju smanjenje diskriminacije i većeg poštovanja ljudskih prava i sloboda”, dodao je Đeka.
On je kazao da se Ministarstvo, sa aspekta svoje nadležnosti, trudi da postupa u skladu sa svojim mogućnostima.
“Kada je riječ o oblasti ljudskih prava i sloboda, proces nema kraja – nema iz razloga što je to oblast koja zahtijeva konstantnu budnost, jer su ljudska prava i slobode krše i unapređuju u svakom trenutku”, naveo je Đeka.
On je rekao da je svijet danas pred velikim izazovima.
“Situacija u svijetu sve je dalje od onoga čemu težimo, ljudi se brišu sa lica zemlje, djeca stradaju. Velika društva nemaju model kako da zaustave razaranje ljudskog dostojanstva”, rekao je Đeka.
On je istakao da je dostojanstvo svakog pojedinca temelj slobodnog društva i dodao da se ljudska prava i sloboda brane djelima.
“Kada štitimo slobodu medija, kad se borimo protiv korupcije, kad osiguravamo jednakost muškarca i žena, kad podužemo glas marginalizovane grupe – jačamo vladavinu prava”, dodao je Đeka.
Prema njegovim riječima, Crna Gora na evropskom putu ne može napredovati bez jasnih rezulatata u borbi protiv korupcije.
“Naš napredaku oblasti ljudskih prava će biti potpun kad građani osjete da ih država vidi, institucije štite”, rekao je Đeka.
Šefica programske kancelarije Savjeta Evrope (SE) u Podgorici Lejla Dervišagić rekla je da se posljednjih godina svjedoči tome da su ljudska prava, bez kojih nema ni demokratije, ni vladavine prava i održivog napretka, ponovo dovedena u pitanje.
“Sve više smo svjedoci porasta govora mržnje, širenja dezinformacija, napada na slobodu i izražavanje slobodu medija, diskriminaciju, ratove koje pogađaju milione ljudi”, dodala je Dervišagić.
Ona je kazala da su, osim toga, tu i savremeni izazovi kao što su sigurnost na internetu, zaštita podataka, rodna ravnopravnost, kibernetički kriminal, vještačka inteligencija.
Dervišagić je rekla da je SE zbog toga pokrenuo Pakt za Evropu, čiji je cilj da se suoči sa izazovima koji prijete demokratiji, vladavini prava.
“Novi demokratski pakt je strateški odgovor na promjene koje se zadnjih godina dešavaju u evropskim društvima i podsjeća na to da nema stabilnosti bez demokratije, i da nema demokratije bez poštovanja ljudskih prava jer su ona temelj svakog demokratskog društva”, poručila je Dervišagić.
Ona je rekla da se ove godine obilježava 85 godina od potpisivanja Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Dervišagić je kazala da će SE kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i preko 200 drugih dokumenata, nastaviti da bude moralni i pravni kompas Evropi.
Koordinator ljudskih prava i pravde u GA Ivan Radulović rekao je da se Međunarodni dan ljudskih prava i ove godine dočekuje u ambijentu koji je složen i pun izazova.
“Istina, Crna Gora nije država u kojoj su masovna i sistemska kršenja ljudskih prava svakodnevica, ali realnost je, nažalost, i dalje daleko od standarda kojem težimo”, naveo je Radulović.
On je kazao da ovogodišnji izvještaj Evropske komisije potvrđuje da se Crna Gora nalazi između umjerenog i dobrog nivoa spremnosti u oblasti fundamentalnih prava.
Kako je dodao, u izvještaju su pozdravljeni reformski procesi i napori da se zakonodavni okvir dodatno usklodi sa evropskim standardima, posebno u dijelu antidiskriminacijalnih politika i jačanja institucionalne infrastrukture.
“Međutim, izvještaj jednako jasno ukazuje i na to da su izazovi u praksi i dalje ozbiljni. Nedovoljna efikasnost sistema, ograničena primjena propisa, neujednačena zaštita ranjivih grupa i otežan pristup pravi, ostaju najdominantnije prepreki”, rekao je Radulović.
On je kazao da poseban problem predstavljaju dugi sudski postupci koji podrivaju povjerenje građana i građanki u sistem i istovremeno stvaraju ozbiljne finansijske i pravne posljedice za Crnu Goru.
“Nezavisni sudovi, funkcionalno i profesionalno osnaženo tužilaštvo, i institucije koje djeluju isključivo u interesu građana i građanki, oslobođenje bilo kakvih neprimerenih uticaja, ostaju teme suštinske zaštite ljudskih prava”, dodao je Radulović.
