INTERVJU – Gordana Ganić: Mediji mogu biti pravi most između dijaspore i Crne Gore
Udaljenost ne znači i prekid veze sa domovinom.“ Gordana Ganić to zna iz razgovora sa ljudima koji su otišli iz Crne Gore, ali su ostali vezani za svoj zavičaj. Novinarka je i voditeljka Radio televizije Rožaje i redovno izvještava o kulturnom životu grada: od međunarodnog festivala dječije pjesme „Zlatna pahulja“, preko književnih susreta „Zaim Azemović“, čiju je zadnju večer nedavno moderirala, do promocije filma „Rožaje – Sevdah sjevera“.
Piše: Nada Kovačević
Gordana kroz emisije koje priprema i brojne razgovore sa našim ljudima širom svijeta predstavlja njihove životne priče, uspjehe i vezu sa Crnom Gorom. Dugogodišnji rad pred kamerama omogućio joj je da upozna različite sudbine koje svjedoče da udaljenost od domovine ne znači i prekid veza sa njom.
Upravo su je susreti sa ljudima koji decenijama žive daleko od zavičaja, a Crnu Goru i dalje nose u srcu, podstakli da se još ozbiljnije posveti temama dijaspore. Kroz svoje emisije nastoji da njihov glas učini vidljivijim i javnosti približi ljude koji su ostvarili značajne uspjehe u svijetu, ali nijesu zaboravili odakle su potekli.
Za Gordanu Ganić, dijaspora nije samo broj niti pojam kojim označavamo ljude koji žive izvan granica države. Iza te riječi nalaze se porodice, uspomene, odricanja, uspjesi i snažne emocije prema zemlji porijekla. To je velika i raznolika zajednica koja Crnu Goru čuva kroz jezik, kulturu, običaje i porodične vrijednosti, ali i kroz želju da svojim znanjem, iskustvom i kontaktima doprinese razvoju domovine i rodnog kraja.
Posebnu ulogu u očuvanju tih veza, smatra ona, imaju mediji. Njihov zadatak nije samo da izvještavaju o manifestacijama i okupljanjima, već i da kontinuirano predstavljaju život, uspjehe, probleme i potrebe naših ljudi u svijetu. Kvalitetne emisije i novinarske priče mogu približiti dijasporu domaćoj javnosti i podstaći mlađe generacije da bolje upoznaju zemlju svojih roditelja i predaka.
U razgovoru za portal CGDIJASPORA, Gordana Ganić govori o tome kako je počelo njeno interesovanje za dijasporu, šta je naučila iz susreta sa našim ljudima širom svijeta i koje su priče na nju ostavile najsnažniji utisak. Otkriva i da li se glas dijaspore dovoljno čuje u crnogorskim medijima, šta iseljenici očekuju od države i njenih institucija i kako mediji mogu postati još snažniji most između Crne Gore i njenih ljudi rasutih širom svijeta.
#Gordana Ganić: Moje interesovanje za dijasporu nije nastalo odjednom. Ono je prirodno proisteklo iz mog novinarskog rada i brojnih kontakata sa ljudima koji žive van Crne Gore, a koji su na različite načine ostali vezani za svoj zavičaj. Kroz godine rada imala sam priliku da pratim njihove aktivnosti, programe, kulturne susrete i događaje koji povezuju naše ljude širom svijeta sa Crnom Gorom.
Najviše me privukla činjenica da iza riječi „dijaspora“ ne stoji samo broj, već ogromna mreža ljudi, njihovih porodica, uspomena, emocija i životnih priča. Svaki razgovor sa našim čovjekom iz dijaspore pokazao mi je da udaljenost ne znači i prekid veze sa domovinom. Naprotiv, kod mnogih je ta veza veoma snažna i često se prenosi sa generacije na generaciju.
#Gordana Ganić: Naučila sam da je odnos prema Crnoj Gori kod ljudi iz dijaspore veoma emotivan, ali i raznolik. Neko je vezan za rodni kraj kroz porodicu, neko kroz jezik i kulturu, neko kroz uspomene iz djetinjstva, a neko kroz želju da pomogne svom kraju i da ostavi nešto iza sebe.
Posebno mi je bilo važno da shvatim koliko ljudi koji decenijama žive u drugim državama i dalje nose Crnu Goru u sebi. Često će vam reći da su otišli da stvaraju bolji život, ali da nikada nijesu otišli srcem. Upravo ti razgovori su me naučili da dijasporu ne treba posmatrati samo kao ljude koji žive van granica države, već kao važan dio našeg društva.
#CGDIJASPORA: Koja priča ili sagovornik iz dijaspore su na vas ostavili najjači utisak?
#Gordana Ganić: Teško mi je izdvojiti samo jednu priču, jer sam tokom godina razgovarala sa mnogo ljudi čiji su životi na svoj način posebni. Najviše su me, ipak, pogađale priče ljudi koji su mnogo postigli u svijetu, a koji nijesu zaboravili odakle su potekli.
Poseban utisak na mene ostavljaju oni koji, uprkos tome što su decenijama daleko, govore o svom rodnom kraju sa istom toplinom kao da su juče otišli. Još snažnije djeluju priče njihovih potomaka, mladih ljudi rođenih u drugim zemljama, koji žele da upoznaju Crnu Goru, jezik, običaje i kulturu svojih roditelja i predaka. To je dokaz da se veza sa domovinom može sačuvati i kada nas dijele hiljade kilometara.
#CGDIJASPORA: Da li se, po vašem mišljenju, glas dijaspore dovoljno čuje u crnogorskim medijima?
#Gordana Ganić: Mislim da se o dijaspori govori, ali da prostora za još ozbiljnije i kontinuiranije praćenje svakako ima. Dijaspora ne bi trebalo da bude tema samo kada se održava neki veliki događaj, festival ili manifestacija. Potrebno je mnogo više govoriti o njihovim životima, uspjesima, problemima, potrebama, ali i o njihovom doprinosu Crnoj Gori.
Mediji tu imaju veoma važnu ulogu. Naša obaveza je da čujemo različite glasove i da ih približimo javnosti. Vjerujem da kvalitetnim novinarskim pričama možemo pokazati koliko je dijaspora raznolika i koliko ljudi koji žive van Crne Gore mogu biti važni za društvo kojem pripadaju.
#CGDIJASPORA: Šta dijaspora danas najviše očekuje od Crne Gore i njenih institucija?
#Gordana Ganić: Mislim da naši ljudi u dijaspori prije svega očekuju poštovanje, komunikaciju i osjećaj da nijesu zaboravljeni. Žele da budu informisani, da imaju mogućnost da se lakše povežu sa institucijama i da njihov odnos sa Crnom Gorom ne zavisi samo od povremenih susreta i manifestacija.
Mnogi žele da ulažu u svoj kraj, da pomognu mladima, obrazovanju, kulturi i razvoju lokalnih zajednica. Zato je važno stvoriti što više prostora za otvoren razgovor i saradnju. Dijaspora ima znanje, iskustvo, kontakte i energiju, a Crna Gora treba da pronađe načine da taj potencijal bolje poveže sa potrebama države i lokalnih zajednica.
#Gordana Ganić: Mediji mogu mnogo. Posebno danas, kada mladi informacije ne traže samo kroz televiziju i radio, već prije svega putem digitalnih platformi i društvenih mreža.
Ako želimo da mlađe generacije u dijaspori upoznaju Crnu Goru, moramo im je predstaviti na način koji im je blizak. To znači više priča o mladim ljudima, kulturi, muzici, sportu, obrazovanju, uspješnim ljudima iz Crne Gore i našim ljudima koji su uspjeli u svijetu.
Važno je da mladima ne govorimo samo šta treba da pamte, već da im damo razlog da žele da upoznaju zemlju svojih roditelja i predaka. Mediji tu mogu biti pravi most. Jer kada mladi kroz jednu dobru priču prepoznaju dio svog identiteta, tada se veza sa Crnom Gorom prirodno obnavlja.
Za mene je upravo to i suština rada na temama dijaspore: graditi mostove između ljudi, bez obzira na to gdje žive.