Preskoči na sadržaj
Dijaspora

Obilježena treća godišnjica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj: Crna Gora mora više koristiti potencijal svojih iseljenika – dijaspore

A. F. 14 min čitanja 72 pregleda

Na obilježavanju treće godišnjice Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj upućene poruke o očuvanju nezavisnosti, građanskog karaktera države i njenoj evropskoj budućnosti. Generalni konzul Amer Cikotić najavio povezivanje crnogorskih ljekara u Njemačkoj sa zdravstvenim ustanovama u domovini, poslanik DPS-a Abaz Dizdarević pozvao na snažnije uključivanje dijaspore u evropske integracije, dok je Ernes Erko Kalač poručio političarima da više razgovaraju sa iseljenicima i uvažavaju njihovo iskustvo.

 

Obilježavanje tri godine rada Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj okupilo je predstavnike crnogorske dijaspore, političkog i javnog života, diplomatsko-konzularnih predstavništava, kao i brojnih udruženja koja djeluju među crnogorskim iseljenicima. Najveći doprinos organizaciji događaja dali su predsjednica Saveza Emina Čolović i generalni sekretar Miloš Bukilić.

 

Proslavi je prisustvovala delegacija iz Crne Gore koju su činili poslanici – Oskar Huter, Zoja Lalović – Bojanič, Abaz Dizdarević, predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić i sekretarka poslaničkog kluba DPS Lidija Moračanin. Takođe prisustvao je i sekretar u Ambasadi Crne Gore u Berlinu Admir Kurpejović.

 

Sa skupa su upućene poruke o potrebi očuvanja samostalne, građanske, multietničke i evropske Crne Gore, ali i snažnijeg povezivanja države sa svojim građanima koji žive i rade u inostranstvu.

 

Posebno je naglašeno da je dijaspora decenijama predstavljala važan oslonac Crnoj Gori, finansijski pomažući porodice i rodni kraj, ali da u narednom periodu njen doprinos treba snažnije usmjeriti ka prenošenju znanja, profesionalnog iskustva i povezivanju crnogorskih institucija sa evropskim stručnim i naučnim krugovima.

 

Čolović: Čuvajmo i njegujmo našu domovinu

 

Predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Emina Čolović pozdravila je okupljene, prijatelje udruženja, kao i sve one koji su bili pozvani, ali zbog obaveza nijesu mogli da prisustvuju svečanosti.

 

Posebne pozdrave uputila je crnogorskim patriotama širom svijeta, poželjevši njima i njihovim porodicama mir, sreću i blagostanje.

 

– Želim da pozdravim sve prijatelje i patriote Crne Gore koji su bili pozvani, ali su bili spriječeni da večeras prisustvuju. Želim da pozdravim sve patriote Crne Gore širom svijeta, da im poželim mir, sreću, radost i mir u duši, njima i njihovim porodicama. I da poželim samo jedno – da demokratski čuvaju i njeguju našu samostalnu domovinu Crnu Goru – poručila je Čolović.

Njeno obraćanje bilo je posvećeno zajedništvu crnogorskih iseljenika i očuvanju njihove povezanosti sa državom iz koje potiču.

 

Cikotić: Savez patriota da nastavi da okuplja dijsporu

 

Generalni konzul Crne Gore u Frankfurtu Amer Cikotić čestitao je članovima Saveza patriota trogodišnjicu rada i izrazio očekivanje da će udruženje nastaviti aktivnosti usmjerene na povezivanje i organizovanje crnogorske dijaspore.

 

Pozdravljajući prisutne, među kojima su bili predstavnici Skupštine Crne Gore, predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić, predstavnici diplomatsko-konzularne mreže, iseljeničkih udruženja i medija, Cikotić je istakao značaj kontinuirane saradnje institucija sa dijasporom.

 

– Draga Emina, dragi prijatelji iz Saveza patriota Crne Gore, želim prije svega da vas pozdravim i čestitam vam ovaj dan. Tri godine su brzo prošle. Nadam se da ćete kao udruženje postojati još dugo, nastaviti da radite ono što radite za našu zajedničku državu i animirati dijasporu u Njemačkoj, ali i šire – kazao je Cikotić.

 

On je istakao da Savez patriota, kao i druga crnogorska udruženja, ima dobru komunikaciju sa Ambasadom Crne Gore u Berlinu, a posebno sa Generalnim konzulatom u Frankfurtu.

 

Prema njegovim riječima, upravo takva saradnja omogućava realizaciju zajedničkih projekata, čiji će se broj u narednom periodu povećavati.

 

– Savez patriota, kao i druga naša udruženja, ima veoma dobru komunikaciju sa Ambasadom Crne Gore u Berlinu, a posebno sa Generalnim konzulatom u Frankfurtu. U tom pravcu radimo zajedničke projekte i vjerujem da ćemo u narednom periodu biti veoma aktivni – rekao je Cikotić.

 

Jedna od najvažnijih inicijativa, kako je objasnio, proistekla je iz razgovora tokom obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore u Frankfurtu.

Podsjetio je da je toj svečanosti prisustvovalo više od 500 ljudi, što je pokazalo značaj okupljanja dijaspore, ali i otvorilo mogućnosti za nove oblike saradnje.

 

On je naveo da Generalni konzulat namjerava da organizuje susret zdravstvenih radnika iz Njemačke sa kolegama i rukovodiocima zdravstvenih ustanova iz Crne Gore.

 

Cilj takvog okupljanja bio bi da se obnove i ojačaju profesionalne veze, razmijene iskustva i otvore mogućnosti za konkretnu saradnju.

– Pokušavamo da nadoknadimo vrijeme tokom kojeg su ti ljudi bili odsutni iz Crne Gore, tako što ćemo organizovati skup na kojem će se upoznati sa našim ljekarima i rukovodiocima klinika iz Crne Gore. Plan je da takav susret organizujemo u martu – najavio je Cikotić.

 

Istakao je da će Generalni konzulat nastaviti organizaciju okupljanja predstavnika dijaspore i najavio godišnji susret iseljenika u decembru.

 

Bez zakazivanja termina u konzulatu

 

Govoreći o unapređenju konzularnih usluga, Cikotić je kazao da je jedan od njegovih prvih zadataka po preuzimanju funkcije bio da građanima Crne Gore u Njemačkoj olakša pristup konzularnim uslugama i skrati administrativne procedure.

 

Posebno je naglasio da je ukinuta obaveza prethodnog zakazivanja termina za dolazak u Generalni konzulat u Frankfurtu.

 

– Osam mjeseci sam na čelu Generalnog konzulata i prvi zadatak koji sam sebi postavio bio je da maksimalno smanjimo probleme sa kojima se naša dijaspora suočava prilikom obavljanja konzularnih poslova. Od tada više nema termina u konzulatu, nema zakazivanja. Svi su dobrodošli i svi mogu istog dana kada dođu završiti svoj posao – kazao je Cikotić.

 

Istakao je da diplomatsko-konzularni predstavnici moraju biti na raspolaganju građanima.

 

– Na kraju, zbog toga i primamo platu. Zbog toga sam tu. Hvala vam na podršci koju pružate i još jednom vam čestitam godišnjicu – poručio je Cikotić.

 

Dizdarević: Crnoj Gori više nije potreban samo novac dijaspore, već njeno znanje

 

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević poručio je da dijaspora ima izuzetan značaj za Crnu Goru i da je došlo vrijeme da se njen doprinos, osim finansijske pomoći, sagledava i kroz mogućnosti prenošenja znanja i iskustava stečenih u razvijenim evropskim državama.

 

Zahvaljujući organizatorima na gostoprimstvu, Dizdarević je pozdravio predstavnike Saveza patriota, Generalnog konzulata, crnogorske parlamentarce i okupljene iseljenike.

 

Naglasio je da predstavnici političkog života nijesu došli kako bi govorili u ime pojedinačnih partija, već da sa dijasporom razmijene mišljenja o budućnosti Crne Gore.

 

– Nijesmo večeras ovdje u tom smislu da vas pozdravljamo ispred bilo koje partije. Tu smo da bismo podijelili razmišljanja sa vama o onome što je dijaspora dala Crnoj Gori – istakao je Dizdarević.

 

Prema njegovim riječima, finansijski doprinos dijaspore izuzetno je značajan, a novac koji iseljenici šalju članovima svojih porodica i sunarodnicima predstavlja važan dio ekonomskih tokova.

 

– Svi smo svjesni koliko dijaspora daje Crnoj Gori i na koji način pomaže svojoj rodbini i sunarodnicima. Govorimo o iznosu većem od 600 miliona eura na godišnjem nivou – naveo je Dizdarević.

 

Ipak, smatra da savremene okolnosti i evropske ambicije Crne Gore zahtijevaju drugačiji pristup odnosima sa iseljeništvom.

 

On je ukazao da evropske integracije otvaraju prostor da ljudi porijeklom iz Crne Gore, koji su stekli profesionalnu afirmaciju u Njemačkoj i drugim državama, doprinesu razvoju domovine bez obaveze trajnog povratka.

 

– S obzirom na evropske integracije i činjenicu da je Crna Gora na putu da postane naredna članica Evropske unije, nadamo se u što kraćem roku, nama više nije potreban samo novac kojim ste pomagali svoje. Nama je potreban transfer znanja u raznim oblastima – od nauke, sporta i informacionih tehnologija do medicine, o kojoj smo čuli i od gospodina Cikotića – rekao je Dizdarević.

 

On je ocijenio da bi Crna Gora trebalo da razvije mehanizme putem kojih bi znanje ljudi iz dijaspore postalo dostupnije institucijama, univerzitetima, zdravstvenim ustanovama i privredi.

 

– Potrebna su vaša znanja da bi Crna Gora živjela punim, istinskim životom države članice Evropske unije – kazao je Dizdarević.

 

Reintegracija dijaspore kroz mentorstvo i saradnju

 

Posebnu pažnju Dizdarević je posvetio potrebi uspostavljanja institucionalne saradnje sa stručnjacima koji žive izvan Crne Gore.

 

On je naglasio da to ne znači da država treba da insistira na njihovom povratku, već da stvori mogućnosti za uključivanje u razvojne procese kroz mentorstvo, razmjenu iskustava i konkretne zajedničke projekte.

 

– Ne mora se od vas tražiti povratak u Crnu Goru, ali na principu mentorstva neka vrsta reintegracije dijaspore mora da se dogodi prije nego što postanemo punopravna članica Evropske unije – rekao je Dizdarević.

 

Dodao je da upravo zbog toga politički predstavnici treba češće da razgovaraju sa ljudima koji su profesionalni uspjeh ostvarili van granica Crne Gore.

 

Istakao je da je Njemačka prepoznala njihove kvalitete i omogućila im da zauzimaju važne pozicije u različitim društvenim oblastima.

 

– Obilazimo naše vrijedne ljude u dijaspori koji su pokazali kako se znanje može vrednovati hiljadama kilometara daleko od Crne Gore. Njemačka vas uvažava i omogućava vam da budete prisutni u svim institucijama sistema, od ministarstava, preko zdravstvenih ustanova, do kulture i drugih institucija – naveo je Dizdarević.

 

Prema njegovim riječima, taj potencijal za Crnu Goru može biti od presudnog značaja u periodu približavanja Evropskoj uniji.

 

– Jako bi bilo važno da u ovom presudnom momentu za naš evropski put dijaspora bude most između Evropske unije i Crne Gore. Pokažite to na konkretnim primjerima i bićemo vam zahvalni – poručio je Dizdarević.

 

On je ocijenio da su građanski, multinacionalni, multivjerski i multikulturni karakter države izloženi pokušajima urušavanja.

 

– Od one multinacionalne, multivjerske i multikulturne Crne Gore danas imamo, mogu reći, jednu ljušturu, u smislu da se ona pokušava razgraditi na razne načine – kazao je Dizdarević.Istakao je da njegova partija, iako djeluje iz opozicije, podržava evropski put države

– Mi ne pripadamo destruktivnoj političkoj opciji. Pripadamo onom konstruktivnom dijelu crnogorske političke scene koji želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji. Iz tog razloga pomažemo njen evropski put i iz opozicije – naveo je on.

 

Međutim, ocijenio je da se u javnom prostoru neprestano otvaraju pitanja koja odvlače pažnju od evropske agende i dodatno produbljuju društvene podjele.

 

– Stalno nam se otvaraju teme kao što su pitanje genocida u Jasenovcu, negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca. To je, moramo se složiti, za 21. vijek i za vas koji živite ovdje, u evropskom društvu, neprihvatljivo – rekao je Dizdarević.

 

Dodao je da će nastaviti da se zalaže za očuvanje vrijednosti koje smatra civilizacijskim dostignućima Crne Gore.

 

– Trudićemo se da odbranimo ono što su civilizacijski dometi Crne Gore. Radimo to koliko možemo iz pozicija na kojima se nalazimo – kazao je.

Poziv dijaspori da upozna evropske institucije sa prilikama u Crnoj Gori

Dizdarević je pozvao predstavnike dijaspore da kroz kontakte koje imaju u evropskim društvima i institucijama doprinesu boljem razumijevanju političkih procesa u Crnoj Gori.

 

Posebno je ukazao na činjenicu da brojni potomci crnogorskih iseljenika rade u evropskim institucijama i drugim važnim organizacijama.

 

– Nama je jako važno da i dijaspora skrene pažnju institucijama Evropske unije na ono što se događa u Crnoj Gori. Znamo da imate svoju djecu koja rade u tim institucijama. Neka se nekada malo okrenu Crnoj Gori, neka pogledaju šta se zaista dešava unutar te male teritorije – poručio je Dizdarević.

 

Izrazio je uvjerenje da zajedničko djelovanje ljudi u Crnoj Gori i dijaspori može doprinijeti jačanju građanskog društva i povjerenja u institucije.

– Mislim da ćemo zajedno sa vama, našim prijateljima iz dijaspore, koji osjećate Crnu Goru svojim punim bićem, uspjeti da vratimo onu vrstu normalnosti, da vratimo pristojnu Crnu Goru – kazao je Dizdarević.

 

Obraćanje je završio porukom uzajamne povezanosti.

 

– Mislite o Crnoj Gori, mislimo i mi o vama – poručio je.

 

Kalač: Emina je ostala vjerna svojim idealima još od djetinjstva u Rožajama

 

Jedno od najličnijih i najemotivnijih obraćanja tokom večeri imao je predstavnik dijaspore Erko Kalač, koji je govorio o Emini Čolović, njihovom zajedničkom odrastanju u Rožajama, odnosu političara prema iseljenicima i evropskoj budućnosti Crne Gore.

 

Kalač je na početku zahvalio Čolović na pozivu, podsjećajući da je zajedno sa poslanikom Oskarom Huterom i drugim prijateljima prisustvovao i osnivačkoj skupštini udruženja.

 

Istakao je da mu obraćanje nije jednostavno jer govori kao pripadnik dijaspore koja okuplja veliki broj vrijednih i uspješnih ljudi.

 

Prisjećajući se djetinjstva u Rožajama, kazao je da su Emina Čolović, njihov prijatelj Amer i on odrasli u istoj ulici, u neposrednom komšiluku.

 

– Emina je odrasla u Rožajama, u istoj ulici sa Amerom i sa mnom. Ja sam najstariji od njih. Svi smo živjeli na prostoru od pedesetak metara. Sjećam se Emine kao male djevojčice. Uvijek je bila brza kada bi prolazila ulicom, ali je uvijek išla svojom stranom. Tu stranu ni danas nije promijenila – ispričao je Kalač.

 

Prema njegovim riječima, upravo ta dosljednost obilježila je njen život i društveni angažman.

 

– Ostala je vjerna svojim idealima i zato je mi cijenimo i poštujemo – kazao je.

Kalač: Političari treba više da razgovaraju sa ljudima iz dijaspore

Obraćajući se prisutnim političarima, diplomatsko-konzularnim predstavnicima i medijima, kazao je da dijaspora ima mnogo iskustva i znanja koje država nedovoljno koristi.

 

On je ocijenio da bi današnji politički predstavnici trebalo da imaju drugačiji odnos prema iseljenicima, među kojima ima mnogo ljudi koji su svojim radom ostvarili značajne profesionalne rezultate.

 

– Oni koji danas vode politiku treba da se okrenu nama, da nas pitaju, jer i mi mnogo toga znamo. Treba da razgovaraju sa nama, da se druže sa nama – poručio je.

 

Prema njegovim riječima, politička funkcija ne bi smjela da udalji predstavnike vlasti od građana.

 

– Dragi moji političari, lijepo je kada čovjek dobije platu. I ja sam nekada dobijao političku platu na kraju mjeseca. Ali je još ljepše kada čovjek pokaže svoje ideale – poručio je Kalač.

 

Bez idealista ne bi bilo obnovljene nezavisnosti

Govoreći o istorijskoj ulozi političkih ideala, Kalač je podsjetio na proces obnove crnogorske nezavisnosti.

 

Ocijenio je da bez ljudi koji su bili spremni da istraju u svojim uvjerenjima Crna Gora ne bi obnovila državnu samostalnost.

 

– Da nijesmo imali čovjeka koji je bio idealista, ne bismo obnovili nezavisnost Crne Gore – rekao je Kalač.

 

Govoreći o aktuelnim odnosima u izvršnoj vlasti, iznio je stav da prisustvo predstavnika manjinskih naroda ima značajnu ulogu u očuvanju njenog evropskog usmjerenja.

 

– Mi i danas imamo političare koji pokušavaju da održe taj evropski kurs. Pitam se kakva bi bila ova Vlada da u njoj nema Albanaca i Bošnjačke stranke. Kako bismo je onda nazvali? – kazao je Kalač.

 

Prema njegovoj ocjeni, prisustvo manjinskih partija u vlasti predstavlja važan faktor u održavanju evropske orijentacije Crne Gore.

 

– Mi smo srećni što su oni dio vlasti. Da njih nema, ta vlada bi, po mom mišljenju, bila srpska vlada u Crnoj Gori i ne bi zadržala evropski kurs. Možda se neko ne slaže sa mnom, ali ja sam čovjek koji živi u Evropi – rekao je Kalač.

 

Evropska unija 2028. godine kao cilj

 

Kalač je posebno naglasio značaj evropskih integracija i pozvao političke predstavnike da ulože maksimalne napore kako bi Crna Gora što prije postala punopravna članica Evropske unije.

 

– Želim da se izborite za Crnu Goru, ne sa znakom pitanja kada je riječ o 2028. godini, nego svom snagom da te godine uđemo u Evropsku uniju – poručio je.

 

Kazao je da bi članstvo Crne Gore u EU promijenilo i odnos iseljenika prema domovini, jer bi se ponovo našli unutar istog evropskog institucionalnog i društvenog prostora.

 

– Onda ćemo vam sve oprostiti kada uđete u Evropsku uniju, jer znamo da je Evropska unija civilizovano društvo i da mi više nećemo biti dijaspora u istom smislu, nego ćemo ponovo biti dio vas – rekao je Kalač.

 

Na kraju je političarima uputio poruku da istraju u zaštiti državnih interesa.

– Nemam kritike na vaš rad. Borite se, ne dajte Crnu Goru. Borite se – poručio je Kalač.

 

Zahvaljujući okupljenima na dolasku, izrazio je želju da se među ljudima iz dijaspore i predstavnicima matične države nastavi dijalog, čak i kada imaju različita mišljenja.

 

Okupljanje je završeno porukama da udaljenost od domovine ne znači i gubitak pripadnosti, te da crnogorska dijaspora, osim što čuva uspomene na zavičaj, želi da svojim znanjem, radom i iskustvom doprinese budućnosti Crne Gore.

 

Izvor CG dijaspora

Image…
Image…
Image…
Image…
Image…
Image…
Image…
Image…
Image…
Image…
Image…

Podijelite ovu vijest

Komentari

Još nema komentara. Budite prvi.

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon pregleda uredništva.

Neće biti objavljen.