Dan sjećanja na Srebrenicu

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori izražava saosjećanje sa svim žrtvama i ponavlja da je važno, pošteno i pravdoljubivo suočiti se s prošlošću, iskazivati pijetet prema žrtvama i pokrenuti sveobuhvatnu istragu i kažnjavanje svih počinilaca. Pravosnažne presude su osnov da i u školske udžbenike uđe istina o srebreničkom genocidu i ostalim teškim zločinima, kako bi u dušama mladih ljudi, kroz obrazovni proces, podizali odbrambene mehanizme protiv rata i zločina, pa i povampirenja ideoloških matrica koje se ponovo oglašavaju. Nove generacije treba da znaju da se stradanje Bošnjaka, i ostalih naroda na prostoru bivše Jugoslavije, može porediti sa najtežim zločinima u novijoj istoriji čovječanstva.

Srebrenica jeste neprebolna rana, prije svega, u lubini bošnjačkog naroda. Ali, Sebrenica, kao i svi ostali nebrojvi zločini, počinjeni u tom periodu na prostorima bivše nam zajedničke domovine, uključujući i samo njeno klasično ubistvo, moralna je i svaka druga moguća mrlja na savjesti, ne samo ondašnjih jugoslovenskih zvaničnika, nego i zvaničnika i institucija čitave ondašnje Evrope. I nije više pitanje , samo sjećanja na žrtve. Suština je u stepenu kolektivne svijesti o počinjenim zločinima i spremnosti za odlučnije sprečavanje ponavljanja sličnih nedjela. A tu još, nažalost, nema dovoljno argumenta za optimizam. Odgovornost za učinjeno, istina i pravda, temelji su na kojima može počivati zalaganje za razumijevanje i suživot u regionu. Jer, osim nad civilnim žrtvama rata zločin je i sistematsko, urbicidno uništavanje duše gradova i objekata - trajnih vrijednosti kulturološkog i civilizacijskog nasljeđa. Neka, stoga, svako sjećanje na žrtve, posluži i kao dan iskazivanja pijeteta prema žrtvama, ali i kao opomena da ne smijemo dozvoliti da se slično nikada više ne dogodi.