Romski jezik u Crnoj Gori i dalje zapostavljen

U izvještaju koji je danas objavio Komitet Savjeta Evrope za praćenje primjene povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, navodi se da je "situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori", odnosno da još uvijek nema ni formalnog ni redovnog obrazovanja na ovom jeziku. Preporučuju da bi romski jezik trebalo da bude uveden u službenu upotrebu u najmanje jednoj lokalnoj upravi gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju. Uprkos pozitivnim pomacima, u izvještaju su utvrđeni problemi u implementaciji Povelje, koja je u Crnoj Gori stupila na snagu 2006. godine i odnosi se na albanski, hrvatski, bosanski i romski jezik.

Za romski jezik ističu, da je "evidentna kolizija između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite" tog jezika. "Na osnovu preovlađujuće političke i pravne situacije kada je Komitet eksperata posjetio Crnu Goru u martu ove godine, na romskom jeziku još uvijek nema formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnog materijala", navodi se u izveštaju. Kako se dodaje, ukidanje Romskog radija je smanjilo prisustvo Roma u medijima "još više" od prethodnog praćenja, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju pozitivne korake. Preporučuju da bi romski jezik trebalo da bude uveden u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na cenzus od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o manjinskim pravima i slobodama. "Od prethodnog praćenja, razlika između nivoa primjene odredbi Povelje za četiri manjinska jezika ostala je ista, ali je albanski i dalje u veoma povoljnom opštem položaju. Iako je bosanski i dalje zaštićen kao poseban manjinski jezik, bosanska kultura i tradicija bi trebalo da budu vidljivije u medijima i dalje promovisane u obrazovanju. Crnogorske vlasti takođe treba da unaprede nastavu i učenje hrvatskog u svim odgovarajućim fazama, a da se ne oslanjaju isključivo na podršku Hrvatske. Hrvatska kultura i tradicija takođe bi trebalo da budu vidljivije u medijima i dalje promovisane u obrazovanju", navodi se u izvještaju. Komitet eksperata dalje opisuje opštu promociju i zaštitu jezika nacionalnih manjina u smislu zakonodavnih mjera kao "stagnirajući" posljednjih godina. Iako je u prethodnom monitoringu konstatovano da je Skupština Crne Gore usvojila izmjene i dopune zakonodavnog okvira za zaštitu nacionalnih manjina, crnogorske vlasti nisu potvrdile nikakve dalje izmjene od posljednje runde monitoringa u pogledu implementacije Povelje. Pored toga, iako je finansiranje kulturnih događaja i jezičkih projekata na regionalnim i manjinskim jezicima posljednjih godina polako raslo, u izvještaju se izražava zabrinutost zbog smanjenja budžeta od 2020. za Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), a manjim dijelom za Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. "Važno je vratiti i dodatno povećati nivo finansiranja CEKUM-a i Fonda", zaključuje se u izvještaju. Preporuke za "neposrednu akciju" date su samo u pogledu romskog jezika i to uvesti romski jezik u formalno obrazovanje u saradnji sa govornicima. Razviti i primijeniti strategiju za osnovnu i dalju obuku nastavnika za Rome. Uvesti romski jezik u službenu upotrebu u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju.